urednik.trebinjedanas@gmail.com+387 66 416 300

Kako izgleda studentski život u Trebinju? (VIDEO)

Kako izgleda studentski život u Trebinju? (VIDEO)

Na tri državna i jednom privatnom fakultetu u Trebinju, trenutno se obrazuje 603 studenata. Među njima je veliki broj mladih Trebinjaca, koji su zbog smanjenja troškova studiranja odlučili da ostanu u svome gradu, ali i studenata iz drugih dijelova RS i regiona. Za studentski život u Trebinju, kažu, da je kao i u svakom drugom gradu – pun doživljaja i izazova, ali i svakodnevnih problema, koji prate ovu populaciju. Pronalazak stana i izdvajanje novca za kiriju, kažu studenti, najteže im pada.

Radoje Nikolić iz Trebinja o tome nije morao da brine. Kako bi troškovi studiranja bili što manji, nakon završene srednje škole, fakultet je upisao u svome gradu.

– Ovdje imam sve potrebne uslove. Dobar je fakultet, dobar su uslovi za naučno-istraživački rad i ovaj fakultet nam omogućuje da se upoznamo sa radom nekih javnih preduzeća, hidroelektrana, termoelektra. Onda, takođe, odlična je saradnja sa drugim fakultetima, organizovani su mnogi susreti sa kao mašinijade, univerzijade i slično – kaže Nikolić.

 

Trebinje nudi mogućnost studiranja na tri državna fakulteta i to na Akademiji likovnih umjetnosti i Fakultetu za proizvodnju i menadžment (FPM), koji pripadaju Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, dok je Visoka škola za turizam i hotelijerstvo jedina samostalna javna visokoškolska ustanova u Trebinju.

 

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, na ova tri fakulteta studira ukupno 440 studenata, a njih 163 studenti su Ekonomskog fakulteta Univerziteta za proizvodnju i menadžment iz Banjaluke, koji je jedini privatni fakultet u Trebinju.

 

Za studiranje u Trebinju opredijelio se i Gačanin Vukašin Krtolica, a odabrao je FPM.

– Odlučio sam se za ovaj fakultet zato što pruža mogućnost zaposlenja. Zatim, profesori su nam dobri, Trebinje je lijep grad, asistenti su nam dobi, izlaze u susret kad god treba. Dok sam išao na predavanja bio sam smješten ovdje u studentskom domu. Te godine su protekle brzo, malo izlasci, malo učenje. Najmanje je bilo učenja, ali eto, nismo još stigli do kraja, ali ćemo završiti to – ističe Krtolica.

Dodaje da su se uslovi studiranja u Trebinju poboljšali u odnosu na period kada je tek upisao fakultet.  Ipak, kaže da u krugu fakulteta i studenstkog doma nedostaju neki sadržaji namijenjeni studentima. Nemaju, ističe, nijedan  bife sa studentskim cijenama, niti pekaru, pa da bi otišli po užinu na pauzi između predavanja, od fakulteta moraju da se udalje skoro kilometar.

 

Iako o ovom problemu nisu željeli da govore pred kamerama, studenti kažu da im pronalazak stana najteže pada. Pored toga što ih je gotovo nemoguće pronaći preko oglasa, ni cijene, kažu, nisu niske. Za jednosoban namješten stan bez uračunatih režija, treba izdvojiti između 200 i 300 KM. Nešto drugačija situacija je za one studente koji imaju pravo na smještaj u domu. Trebinjski Studentski centar raspolaže sa 80 kreveta i 23 sobe.

– Cijena smještaja i hrane u Studentskom centru na mjesečnom nivou iznosi 95 KM. Studenti na raspolaganju imaju dvije čitaonice i dva računarska centra. Ispred centra nalaze se i tereni za mali fudbal, košarku i odbojku. Studentski centar ne posjeduje vlastitu menzu, pa se studenti hrane u menzi Đačkoga doma. Jelovnik zajednički formiraju uprava Studentskog centra, uprava Đačkog doma i predstavnici studenata – objašnjava Vladimir Dabić, v.d. direktora Studentskog centra u Trebinju.

Studenti kažu da su uslovi smještaja u Studentskom centru zadovoljavajući.

– Ovdje sam u studentskom domu smještena, uslovi su poprilično dobri, imamo hranu i smještaj, pa ne znam, sve je u granicama normale – kaže Emilija Trklja, student druge godine na FPM Trebinje.

 

Njeno mišljenje dijeli i Andrijana Bjeletić, student treće godine Visoke škole za turizam i hotelijerstvo u Trebinju.

– Sada se renovira, malo nas sele, ali nadam se da će biti sredstava da sve ovo bude završeno uskoro – poručuje Bjeletićeva..

 

Studenti kažu da za njih nema dovoljno sadržaja u Trebinju da bi kvalitetno provodili slobodno vrijeme. Ipak, priznaju da bi i sami trebalo više da se angažuju i pokrenu, te da kreiraju zajedničke aktivnosti kako bi studiranje učinili boljim i zanimljivijim.

– Trebinje je lijep grad, studenata ima, ali nekako se ne čuje dovoljno za njih. Nema baš nekih mnogo aktivnosti i sadržaja. Nekako bi to trebalo podići na veći nivo ovdje – naglašava Bjeletićeva.

 

Visoka škola za turizam i hotelijerstvo u Trebinju najmlađa je javna visokoškolska ustanova u ovom gradu. Osnovana je 2003. godine i to kao viša škola, a četiri godine kasnije prerasla je u visoku školu. Na ovom fakultetu, na dva studijska programa trenutno studira blizu 300 studenata. Ocjenjujući uslove studiranja u Trebinju, direktor ove visokoškolske ustanove Obren Gnjato kaže da oni nisu loši, ali da svakako ima prostora i za njihovo unapređenje.
 

– Normalno da Trebinje ima predispozicije za razvoj visokog obrazovanja. Čak sam mišljenja da Trebinje treba i zaslužuje da preraste u jedan regionalni obrazovni centar, odnosno da se steknu uslovi za otvaranje univerziteta u Trebinju, s obzirom na broj studenata na svim visokoškolskim ustanovama,  koji je impozantan. Studenti nam dolaze i iz regiona. Znači, mi imamo studente koji dolaze iz Hrvatske, iz Crne Gore, iz Srbije, iz Federacije i normalno iz RS – kaže Gnjato.

 

Kako bi se uslovi studiranja u Trebinju poboljšali, na FPM, na Akademiji likovnih umjetnosti, te u Studentskom centru privodi se kraju obnova objekata, koja je dio projekta Energetske efikasnosti. Projekat sprovodi  Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, a njegova vrijednost iznosi oko 980.000 KM. Obnova je obuhvatila zamjenu prozora i vanjskih vrata, toplotnu izolaciju, fasadu, ugradnju sistema grijanja i hlađenja, te solarnih panela u Studentskom centru pomoću kojih će se zagrijavati voda.

Studenti kažu da je ovo značajan korak u unapređenju uslova obrazovanja u Trebinju.

 

O uslovima i problemima studiranja u najvećem gradu istočne hercegovine pokušali smo da razgovaramo i sa studentima sa Akademije likovnih umjetnosti, ali oni studenti kojima smo se obratili nisu bili raspoloženi za razgovor.

 

Srpskacafe