urednik.trebinjedanas@gmail.com
+387 66 416 300

  • Lasta Promet
  • Lasta Promet

GORNJI HORIZONTI – Šta Hercegovini donosi najveći hidroenergetski projekat?

unitehna
unitehna

GORNJI HORIZONTI – Šta Hercegovini donosi najveći hidroenergetski projekat?

Kada su Kinezi došli na područje istočne Hercegovine da osmotre teren i dobiju sve potrebne informacije o projektu “Gornji horizonti“ za čije finansiranje i izgradnju su zainteresovani, sve su obišli i saslušali, a potom pitali “Sve uredu, ali gdje vam je voda?“

Pošto su domaćini objasnili da je voda ispod zemlje i da će se pojaviti zimi, te u detalje predstavili projekt “Gornji horizonti“ koji je započet još pedesetih godina prošlog vijeka, kineski investitori vratili su se ponovo.

I javnost u BiH, čini se, jako malo zna o “Gornjim horizontima“, a ono što se do sada moglo čuti bile su uglavnom negativne i površne ocjene u kojima nikad struka ni investitori nisu dali svoju stranu priče.

Predstavnici  kineske kompanije “CWE“ boravili su ovih dana u Hercegovini, gdje su s predstavnicima HE “Dabar“ obavili završne pregovore oko ponude za izgradnju ove hidroelektrane koja je najvažniji energetski objekat u sistemu “Gornji horizonti“.

“CWE“ je jedna od vodećih kompanija u svijetu u oblasti hidroenergije, a kako doznajemo, dali su ponudu po principu “ključ u ruke“ s rokom izgradnje od četiri godine. O ovoj ponudi uskoro će posljednju riječ dati Vlada Republike Srpske.

Izgradnja HE “Dabar“ koštaće gotovo 400 miliona maraka, a radovi na ovom projektu počeli su 1. septembra 2016. godine. Republika Srpska, odnosno Hidroelektrane na Trebišnjici (HET)  već su uložili značajna finansijska sredstva za realizaciju projekta HE “Dabar“, u okviru čega su ugovoreni i započeti radovi na izgradnji tunela, puteva i drugih objekata.  Cijeli projekt “Gornji horizonti“ koštaće više od milijardu maraka, piše topportal.info. 

Negativna kampanja

Koncepcija sistema “Gornji horizonti“ je postavljena 1953. a realizacija započeta 1956. Koncepcija se zasniva na velikom vodnom potencijalu i kaskadnom rasporedu karstnih polja čiji geografski položaj omogućuje da se voda što duže zadrži na površini i optimalno koristi od kota 900 mnm do nivoa mora. Po koncepciji, širini obuhvata i ciljevima radi se o jednom od najvećih integralnih razvojnih projekata najvišeg nivoa značajnosti, sa brojnim ekonomsko – razvojnim, socijalnim, energetskim, vodoprivrednim, ekološkim, urbanim i drugim ciljevima.

Uz “Buk – Bijelu“ na području bivše države “Gornji horizonti“ su bili označeni kao najznačajniji neiskorišteni hidropotencijal.

Projektovanje je tada povjereno Energoinvestu iz Sarajeva uz saradnju sa Zavodom za vodoprivredu i drugim eminentnim projektantskim i istraživačkim organizacijama iz Sarajeva i Jugoslavije. Koncepciju sistema su podržale sve opštine istočne Hercegovine a uspostavljena je saradnja i sa opštinama i vodoprivrednim institucijama iz Republike Hrvatske.

Otkako se zadnjih pet – šest godina glasno počelo govoriti o ponovnom pokretanju ovog projekta tako su se u javnosti počela i brojna osporavanja. Ekološka udruženja iz doline Neretve, ali i neki poslanici u Saboru Hrvatske vodili su čitave kampanje protiv “Gornjih horizonata“  tvrdeći kako će taj projekat ugroziti cijelu dolinu Neretve i od nje napraviti slanu pustinju, jer se, po njihovim navodima, voda iz sliva Neretve nasilno prevodi u sliv Trebišnjice te time ugrožavaju izvori Bune, Bunice, Bregave, kao i veliki broj izvora u dolini Neretve, Hutovo blato, pa čak i Malostonski zaliv.

Nema štetnog uticaja

Dr  Petar Milanović, profesor koji je značajan dio svog radnog vijeka posvetio izučavanju ovog područja u Hercegovini i koji je najpozvanije ime koje može govoriti o ovoj temi apsolutno odbacuje tvrdnje o negativnom uticaju sistema “Gornji horizonti“ na dolinu Neretve i jug Hrvatske. Postavlja pitanje kako “Gornji horizonti“ mogu uticati na zaslanjivanje Neretve, ako još nije ni počela njihova gradnja, ali i daje odgovore utemeljene na naučnim istraživanjima.

Profesor Milanović koji je predavao hidrogeologiju krša na mostarskom Građevinskom fakultetu navodi kako su “Gornji horizonti“  prije svega vodoprivredni projekat usmjeren na odbranu od poplava, navodnjavanje, proizvodnju hrane i vodosnabdevanje dok je energetika važna komponenta koja treba da omogući realizaciju svega nabrojanog. Pored toga, napominje on,  važna komponenta ovog dijela projekta HET-a je povećanje minimalnih proticaja kroz urbani dio Stoca, što istovremeno donosi nove količine vode u Park prirode “Hutovo blato“ u sušnom periodu. Takođe je predviđeno da se uradi priključak na tunel Fatnica – Bileća i izgradi kanal (vještačka rijeka) kroz Bilećko polje sa obavezom da u vegetacionom periodu minimalni proticaj bude 1.5 kubik u sekundi.

“Projektom ‘Gornjih horizonata’ predviđeno je i djelimično prevođenje voda (oko 30%) koje pripadaju slivu Neretve (Bune, Bunice i Bregave) u već izgrađeni dio sistema i preko Popovog polja i Kompenzacionog bazena Svitava ove vode se vraćaju u Neretvu. Vode se prevode u kišnom periodu godine i na taj način smanjuje ili eliminše opasnost od poplava, dok u sušnom periodu vode za prevođenje nema. Sva tri toka (izvora) raspolažu dijelovima slivova koji ne ulaze u bilans voda ‘Gornjih horizonata’ pa se na njih ne može uticati izgradnjom planiranih objekta. Brojne analize su pokazale da uticaj ovog prevođenja ne narušava režim isticanja na Buni, odnosno da je zanemariv. Proticaji Bunice i Bregave se znatno smanjuje u periodu velikih i srednjih voda dok u sušnom periodu nema uticaja ili je zanemariv“, objašnjava dr Milanović. Ističe da minimalni protoci na ovim vrelima ni u kom slučaju nisu ugroženi.

Dalje, kaže da će voda koja će u sušnom periodu  biti akumulirana u dvije akumulacije na nivou nevesinjskog horizonta imati prije svega vodoprivrednu namjenu, odnosno navodnjavanje i održavanje proticaja kroz Stolac.

“U prirodnim uslovima kada je sušni period isticanje na vrelima Bregave je oko 450 l/s, ali zbog poroznog korita do Stoca opstane 100 do 150 l/s pa je kroz urbano područje tečenje vode jedva primjetno. Zbog toga projekt predviđa tehnička rešenja kojima bi se smanjilo gubljenje vode duž korita, a u sušnom periodu omogućilo dovođenje dodatnih količina tako da minimalni proticaji nikad ne budu manji od 1,5 do 2 kubika u sekundi što je znatno više od sadašnjih minimalnih proticaja. Vode koje poniru u koritu Bregave nizvodno od Stoca ističu duž oboda Deranskog Blata. Na taj način će se dotok voda u Park prirode “Hutovo Blato“ višestruko povećati u sušnom periodu“, tvrdi profesor za topportal.info.

On podsjeća da su  na osnovu istražnih radova, mjerenja i analiza, od 1985. godine do sada,  razne institucije i autori uradili veći broj elaborata i matematičkih modela koji nedvosmisleno podržavaju realizaciju ovog projekta.

“Brojne hidrološke i hidrogeološke analize i matematički modeli su pouzdano dokazali da opasnost od presušivanja Bune, Bunic i Bregave ne postoji. Da je postojala i najmanja sumnja u tu mogućnost o Gornjim horizontima se ne bi razmišljalo“, naglašava dr Milanović.

Napominje i kako je desetočlana stručna komisija federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske istraživala uticaj koji izgradnja ovog sistema može da ima na režim voda u širem području, te nije osporila dalju realizaciju „Gornjih horizonata“.

Sedam elektrana

Direktor HE “Dabar“ Željko Zubac podsjeća kako cijeli projekat pokrenut još 50-tih godina prošlog vijeka, te da su u prvoj fazi urađene hidorelektrane na Trebišnjici, te HE Dubrovnik.

“Tokom izgradnje projekat je evoluirao u pravcu što ravnomjernijeg doprinosa razvoju čitave Hercegovine uz podjednaku zaštitu vodnih resursa i životne sredine u svakom dijelu ove regije, pa je prvobitna koncepcija dopunjena sa elektranama HE Trebinje II i PHE Čapljina. Kao dio prve etape bila je započeta  izgradnja HE Dubrovnik II. Druga etapa razvoja tog projekta, pod nazivom ‘Gornji horizonti’, započeta je izgradnjom tunela Dabarsko polje – Fatničko polje (pušten u pogon 1986.) i Fatničko polje – akumulacija Bileća (pušten u pogon 2006.). Slijede finalizacija druge etape kojom se Hidrosistem Trebišnjica proširuje na ostale planirane objekte na Gornjim horizontima, od kojih su najveći akumulacije ‘Zalomka’ i ‘Nevesinje’ i hidroelektrane: HE  Nevesinje, HE Dabar i  HE Bileća“, objašnjava Zubac.

On napominje da su ispunjeni svi potrebni uvjeti i ispoštovani evropski i svjetski standardima kada je u pitanju zaštita okoline.

“Urađena je Studija zaštite životne sredine u skladu sa svim standardima, na osnovu koje je dobivena ekološka dozvola. Znamo da je ista bila predmet i sudskog procesa, ali je i na sudu potvrđeno da nema nikakvih negativnih utjecaja na životnu sredinu“, kaže Zubac.

On objašnjava kako je Hercegovina tipično karstno područje sa najvećom količinom padavina u Evropi, bogato podzemnim vodama.

“Područje Istočne Hercegovine je vjekovno vodilo bitku za ‘vodu i protiv vode’. U kišnom periodu voda je plavila velike površine, dok je ljeti nestajala duboko u podžemlju. Gradnjom hidrosistema Trebišnjica i Gornji horizonti postiže se osnovni cilj – zadržati što više vode što duže na površini kako bi omogućili korištenje iste za različite potrebe – vodosnabđevanje, navodnjavanje, energetika, turizam“, ističe Zubac.

 

On napominje da su “Gornji horizonti“ najveći je integralni razvojni projekat u ovom dijelu Evrope, te da ga čini sedam elektrana sa šest akumulacija koje su međusobno povezane tunelima i kanalima.

Pozitivni efekti

Najangažovaniji čovjek na projektu “Gornji horizonti“, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u Hidroelektranama na Trebišnjici (HET) Ilija Tamindžija tvrdi da ne postoji nijedan argument koji govori da “Gornji horizonti“ ugrožavaju bilo šta u slivu Neretve.

„Štaviše, imaju pozitivne efekte, jer u režimu malih voda oplemenjuje izvore istih, a u režimu velikih voda zadržavanjem određene količine voda u “Gornjim horizontima“ onemogućavaju se poplave. Sve  priče koje smo do sada slušali bile su populističke i nisu bile zasnovane na stručnim mišljenjima tako da ih možemo posmatrati  s jedne strane i kao zlonamjerne, usmjerene u smislu sprečavanja razvoja ovog dijela Republike Srpske“, ističe Tamindžija.

On napominje da su “Gornji horizonti“  dobili sve potrebne dozvole u bivšoj državi i da je projekat prošao reviziju svih tadašnjih najjačih imena i stručnjaka iz navedene oblasti

“I nikada niko iz struke nije iznio negativan uticaj ‘Gornjih horizonata’ na bilo šta nizvodno“, dodaje Tamindžija.

Naglašava da su ‘Gornji horizonti“ projekat koji treba oživjeti i preporoditi istočnu Hercegovinu, ali imati pozitivne efekte na cijelu regiju, pa i na susjednu Hrvatsku, jer se povećanim obimom voda javlja potreba izgradnje HE “Dubrovik 2“.

Završetkom samo prve elektrane HE “Dabar“  bilans proizvodnje HET-a će se  povećati blizu 50 posto,  a završetkom izgradnje cijelog projekta “Gornji horizonti“ hidrosistem Trebišnica će biti jedan od kvalitativno najjačih hidroenergetskih sistema u ovom dijelu Evrope.

Uz količine struje i novac koji će istočnohercegovačke opštine dobivati  za naknade za potopljeno zemljište i vodni doprinos, “Gornji horizonti’ donijeće i na stotine radnih mjesta u Hercegovini.

Ključni objekti sistema Gornji horizonti

  • akumulacije u Nevesinjskom polju:

– akumulacija Nevesinje na profilu Pošćenje i akumulacija Zalomka na profilu Rilja;

  • HE Nevesinje koja koristi vode akumulacije Zalomka i upušta ih u akumulaciju Nevesinje
  • HE Dabar koja koristi vodu iz akumulacije Nevesinje i prevodi vode rijeke Zalomke u Dabarsko polje;
  • kanal kroz Dabarsko polje;
  • derivacioni tunel koji povezuje Dabarsko i Fatničko polje
  • kanal kroz Fatničko polje,
  • derivacioni tunel koji povezuje Fatničko polje sa Bilećkom akumulacijom
  • „HE Bileća“

Zašto Neretva zaslanjuje?

“Što se tiče uticaja Gornjih horizonata na zaslanjivanje Neretve do Čapljine, o čemu se priča godinama  tu nema potrebe za bilo kakvim stručnim objašnjenje. Do sada ni jedna akumulacija, ni jedna brana i ni jedna elektrana koje su predviđene projektom Gornjih horizonata nije izgrađena i još će proći dosta vremena da se ovi objekti završe i budu u funkciji. Prema tome uzroci zaslanjenja, koje je nesumnjivo, su drugi a posljedica su prirodnih i antropogenih faktora. Veći dio delte Neretve je neznatno iznad nivoa mora i pod uticajem je kolebanja nivoa mora što ima uticaja i područje van samog korita Neretve pa čak i na neke izvore po obodu Neretvanske doline. Dno Neretve je ispod nivoa mora. To zna svaki stanovnik delte Neretve. Jedan od mogućih uzroka zaslanjenja, pominje Z. Barbalić, iz Zavoda za hidrotehniku u Sarajevu u članku ‘Uticaj izgradnje kompenzacionog bazena Svitava na rješavanje vodoprivrednih problema donje Neretve’ (1978). Intenzivna eksploatacija šljunka od Metkovića do Gabele za više od 20 puta premašuje količinu šljunka koju Neretva donosi pa dolazi do produbljivanja korita što pogoduje njenom korištenju za plovidbu. Ali pitanje je kako to utiče na prodor slane vode uzvodno. Koliko znam rađena su brojna istraživanja i osmatranja na tu temu pa treba prikazati rezultate. Jedno je sigurno da Gornji horizonti do sada nisu ni mogli da utiču jer još ne postoje“, objašnjava profesor Milanović.

 

Izvor: topportal.info