urednik.trebinjedanas@gmail.com
+387 66 416 300

  • Lasta Promet
  • Lasta Promet

Otac Radivoje Krulj: Radujmo se životu i jedni drugima

unitehna
unitehna

Otac Radivoje Krulj: Radujmo se životu i jedni drugima

Otac Radivoje Krulj, paroh mostarski, jedan je od sveštenika koji predano radi na obnovi života u Mostaru, okupljajući Srbe povratnike kojima nastoji pomoći, ali je i ličnim primjerom pokazao da života u ovom gradu za njih i te kako ima.

Iako rođeni Ljubinjac, on sa suprugom Natašom i njihovih šestoro djece svija gnijezdo pravoslavnog doma u Mostaru, dajući i ostalima primjer kako je porodica osnova života i ljubavi na zemlji.

NN: Kako se danas Vaskrs proslavlja u Mostaru i u dolini Neretve u kojoj je ostalo malo pravoslavnog življa?

Krulj: Vaskrs je naš najvažniji praznik. On za svakog čovjeka znači život, posebno za nas pravoslavne hrišćane Mostara i doline Neretve je jako svečan i nadasve životan događaj jer ga osjećamo cijelim svojim bićem. Gospod je poslije Golgote i krsne smrti vaskrsao iz mrtvih. Ugledajući se i podražavajući Njega, i mi želimo da učestvujemo u tom i takvom vaskrsenju. Vaskrs hrama i Mostara, Vaskrs Prebilovaca jeste vaskrsenje Hristovo i vaskrsenje naše. Mi nemamo utisak da nas je malo i smisao Vaskrsa i nije u kvantitetu, nego u tome da svaki pojedinac otvori svoje srce za vaskrslog Gospoda i zadobije radost Vaskrsa, a to je radost života.

NN: Koliko godina ste mostarski paroh i šta se sve u duhovnom životu za to vrijeme promijenilo u Mostaru?

Krulj: Uskoro će biti punih 10 godina da sam sveštenik u Mostaru. Sveti apostol Pavle nas uči da se ne osvrćemo iza sebe, nego da gledamo ispred sebe i da se trudimo da uradimo i propovijedamo, u slavu Božju, što više i što bolje. Definitivno smo mogli i više i bolje i definitivno ima ispred nas još dosta truda i pregnuća i iskušenja. Ono što bih istakao kao dobro jeste činjenica da sam 2007. godine postavljen za mostarskog paroha blagoslovom episkopa Grigorija i da sam bio jedini sveštenik od Žitomislića do Konjica i Dubravske visoravni do Duvna. Danas, slava Bogu i zahvaljujući mudrosti episkopa Grigorija, na tom području služe četiri sveštenika i jedan đakon. Punim liturgijskim životom, osim Mostara i manastira Žitomislić, žive i dišu parohije: Blagaj, Bijelo Polje i Konjic.

NN: Imaju li Srbi dovoljno prostora i snage da još više jačaju taj kulturni i nacionalni identitet, okupljeni oko Crkve?

Krulj: Kako da ne. Nijedan narod se ne može pohvaliti tako dubokim i značajnim kulturnoistorijskim korijenima u Mostaru kao Srbi. Takva imena kao što su Aleksa Šantić, Vladimir i Svetozar Ćorović, Osman Đikić, Jovan, Risto i Branko Radulović, Joanikije Pamučina, Serafim Šolaja, Prokopije Čokorilo, Atanasije Šola, Uroš, Vukan, Gojko i Vrleta Krulj, Svetislav Mandić, te mostarska Mala biblioteka, časopis "Zora", listovi "Srpski vijesnik" i "Narod", mostarska "Prosvjeta" i "Gusle", pozorište sa tradicijom dužom od 120 godina, prva srpska opera prije više od 100 godina i mnogo šta drugo o čemu se može govoriti danima - daju današnjim mladim pregaocima na polju kulture da, ugledajući se na slavne mostarske pretke i još slavniju prošlost, rade i istraju i na ovom polju. Rezultata i pomaka ima, ali treba nam još mnogo truda i pregalaštva da bismo došli do nekih značajnijih rezultata.

NN: Iako se na prvi pogled ne vidi zapostavljenost Srba u Mostaru, oni su ipak mahom bez posla i uglavnom žive od poljoprivrede. Može li se takva slika promijeniti?

Krulj: To je tačno, ali slika se i te kako može, a ja sam uvjeren i da hoće, promijeniti. Ako bog da pa Srbi ostvare dobar rezultat na izborima u Mostaru i postanu politički faktor - to će se samo po sebi promijeniti.

NN: Šta preduzeti da povratak u Mostar bude veći?

Krulj: Ako bude ekonomske perspektive, biće još Srba u Mostaru, a to je opet vezano za političko ostvarenje kroz izborni proces i uopšte za političku klimu u Mostaru. Kad bude politički riješeno pitanje Mostara, počeće i privredni rast, a to će sigurno značiti još bolji i veći povratak Srba u Mostar.

NN: Dokle se stiglo s obnovom hrama Svete trojice i kad bi mogao zablistati punim sjajem?

Krulj: Obnova ide polako, u skladu sa finansijskim mogućnostima. Vjerujemo i nadamo se da ćemo ove godine imati pokrivenu crkvu!

NN: Da li su u planu obnove još nekih  pravoslavnih bogomolja u dolini Neretve?

Krulj: Glavne filijalne crkve su obnovljene, izuzimajući sabornu, koja je kruna obnove. U toku je obnova crkve u selu Bogodo i imamo još nekoliko kapelica. Čak smo napravili crkvicu u Baćevićima i planiramo u Raštanima, gdje crkava ranije nije bilo.

NN: Koja je Vaša vaskršnja poruka?

Krulj: Hristos vaskrse! Tugu i smrt odnese, a radost i život donese. Radujmo se Hristu, radujmo se životu i radujmo se jedni drugima!

 

Djeca grade svoj identitet poštujući druge

NN: Vaša porodica je među brojnijim, ne samo pravoslavnim, već i porodicama drugih religija u Mostaru. Ima li eventualne diskriminacije u školama i uopšte u društvu?

Krulj: Moja, kao i ostala srpska djeca pohađaju hrvatske i bošnjačke škole. U sklopu redovnog školskog programa naša djeca pohađaju nastavu pravoslavne vjeronauke, a svake druge subote pri našoj crkvi, a u organizaciji mostarske "Prosvjete", djeca imaju mogućnost da pohađaju nastavu srpskog jezika, srpske istorije i srpske kulture. Lično smatram da su ovim djeca u prednosti u odnosu na većinske srpske sredine jer imaju mogućnost da žive sa drugim i drugačijim i da se od malih nogu uče srpskom identitetu i pravoslavnoj duhovnosti. I ne samo uče, nego se od malih nogu bore i stvaraju prostor za svoja prava i čvrsto grade svoj identitet, poštujući i uvažavajući onog drugog i drugačijeg pored sebe.

Vesna Duka/Nezavisne novine