redakcijatrebinjedanas@gmail.com
+387 66 416 300

  • Lasta Promet
  • Lasta Promet

BiH prošle godine najviše uvozila naftu, lijekove, struju, ugalj pa čak i hljeb

BiH prošle godine najviše uvozila naftu, lijekove, struju, ugalj pa čak i hljeb

 Bosna i Hercegovina prošle godine je uvezla robu u vrijednosti od 16.926.945.856 KM, a među top 20 uvezenih proizvoda su nafta, automobili, ugalj, lijekovi, struja, mašine, tekstil, hrana, pšenica, meso pa čak i hljeb i pekarski proizvodi.

S obzirom na to da je pokrivenost uvoza izvozom u BiH veća za 61,5 odsto, nije teško primijetiti deficit trgovinske razmjene BiH.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH o izvozu, BiH je prošle godine uvozila one proizvode koje sigurno može sama proizvoditi i već proizvodi.

"Na listi od top 20 uvoznih proizvoda se nalaze i kameni ugalj, ulje sjemena suncokreta, različiti prehrambeni proizvodi, čokolada, pšenica i suražica, goveđe meso, hljeb, peciva, pivo, voda, namještaj od drveta, duhan i njegovi proizvodi, različiti hemijski i farmaceutski proizvodi koji su zastupljeni i u domaćoj proizvodnji", kazali su nam iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Na vrhu liste proizvoda koje je BiH najviše uvozila u 2017. su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala za čiju kupovinu je BiH izdvojila 878.537.978 KM. Automobili i druga motorna vozila su na drugom mjestu, a uvezeno ih je u vrijednosti 659.235.596 KM.

BiH je donedavno bila jedini regionalni izvoznik električne energije, a od prošle godine može se smatrati velikim uvoznikom struje. Na listi top 20 uvezenih proizvoda u BiH 2017. godine, električna energija je na šestom mjestu, a uvezli smo je u vrijednosti 280 miliona KM. Zbog nedostatka električne energije BiH je prošle godine morala uvoziti i ugalj na koji je potrošeno 426 miliona KM.

Kojim strategijama BiH može osloboditi trgovinsku razmjenu velike zavisnosti od uvoza pitali smo mladog ekonomskog analitičara Admira Čavalića. On nam govori kako BiH ne treba razmišljati o pretjeranim mjerama protekcionističke politike jer se integriše u jednu od najvećih trgovinskih zajednica na svijetu - Evropsku uniju.

"Naše vanjskotrgovinske barijere će sve više padati, eliminisati se i slično. U tom smislu ne treba razmišljati o blokadi trgovine i protekcijama, barem ne na duži period. Međutim, uopšteno se ne trebamo voditi maksimom da kupujemo domaće, već da proizvodimo domaće i kvalitetno. Mala ekonomija BiH je idealna za ekonomiju koja će se oslanjati na izvoz. To su iskustva država poput Slovačke koja je geografski slična našoj zemlji. Mi trebamo privući velike multinacionalne kompanije kako bi one kod nas proizvodile i izvozile na globalno tržište. To se, nažalost, ne dešava, jer one uglavnom idu u Srbiju", ističe Čavalić.
 

Pored otvaranja granica pri ulasku u EU, pojašnjava Čavalić, BiH očekuje takozvana fiskalna harmonizacija. To znači kako će BiH izgubiti fiskalnu prednost i manje poreze u odnosu na zemlje EU. Međutim, kad se BiH integriše u EU tržište, zaštitit će se od proizvoda van tog tržišta. Čavalić naglašava kako EU tržište, kao jedno od najzaštićenijih, predstavlja šansu BiJ.

"Moramo sve više pričati o liberalizaciji, a ne protekcionizmu. Bolje je da se posvetimo tome kako da unaprijedimo naše izvoznike, a ne kako da zaštitimo domaću proizvodnju. U ekonomiji odstoji fenomen male industrije koji kaže da ukoliko na dugi rok štitite određenu industriju, ta industrija se nikada neće razviti i nikada neće unaprijediti vlastitu konkurentnost, već će većinu svojih resursa trošiti na to da osigura što veću zaštitu. To znači kako neće težiti inovacijama, već većim barijerama. Nažalost, BiH nema ni taj luksuz da nešto posebno zaštiti, izuzev geografske pripadnosti ili tradicionalnog bosanskog ćevapa", rekao nam je Čavalić.

Iako su posljednji na listi top 20, zanimljivo je kako je BiH 2017. potrošila skoro 120 miliona KM na kupovinu hljeba, peciva, kolača i sličnih pekarskih proizvoda. Ovaj podatak iznenadio je i Čavalića.

"Razumio bih da je riječ o pšenici. Jedino ekonomsko objašnjenje jeste da su se pojavile neke velike potrebe za hljebom. Ali, opet, veoma čudno", rekao nam je Čavalić.

Podaci govore kako je u BiH uvezeno i skoro 130 miliona KM pšenice i suražice, 130 miliona KM goveđeg mesa, 196 miliona KM goveđe kože, blizu 140 miliona KM tekstilnih materijala, 132 miliona KM čokolade i sličnih prehrambenih proizvoda, 140 miliona KM ulja od suncokreta... Naša zemlja uvezla je ukupno 16,9 milijardi KM robe, od čega su na top 20 najviše uvezenih proizvoda potrošene 5,2 milijarde KM.

Klix.ba