urednik.trebinjedanas@gmail.com
+387 66 416 300

  • Lasta Promet
  • Lasta Promet

ODLAZAK NA RAD U DUBROVNIK: Izazov koji čeka i trebinjski odgovor

ODLAZAK NA RAD U DUBROVNIK: Izazov koji čeka i trebinjski odgovor

Upućeni smatraju da odlazak hrvatske radne snage za boljim platama u inostranstvo neće preko noći stati, te da će i u narednim godinama Trebinjci još i više koristiti dobrano otškrinuta vrata dubrovačkog tržišta rada. Pritom, izgradnjom novog graničnog prelaza „omekšaće“ i granica sa hrvatske strane i olakšati protok radne snage, kojem se, barem za sada, svi u Trebinju podjednako ne raduju…

 Deficit radne snage u Hrvatskoj i značajno povećane kvote za angažman radnika iz inostranstva,  brojni Trebinjci prepoznali su kao šansu da ove sezone rade – i za svoje usluge više zarade – u Dubrovniku i drugim mjestima hrvatskog primorja.

Blizina Dubrovnika i mogućnost da se svakodnevno vraćaju kući nakon završenog posla posebna je povoljnost za Trebinjce, iako dubrovački poslodavci uz posao uglavnom nude i smještaj i hranu za one koji ne žele da rizikuju da li će i kako preći granicu na Ivanici i Gornjem Brgatu, gdje su „čepovi“ u ljetnoj sezoni svakodnevnica.

Tamošnja privreda angažuje radnu snagu iz Trebinja uglavnom privatnim kanalima, pa nije moguće utvrditi koliko je naših sugrađana našlo posao u komšiluku, a upućeniji procjenjuju da je riječ – o više stotina ljudi.

Zvaničnu informaciju nemaju ni u Zavodu za zapošljavanje jer nisu nadležni da u ovim slučajevima posreduju.

Mirjana Sušić, direktor Biroa Trebinje, pojašnjava da zavod posreduje prilikom zapošljavanja radnika u inostranstvo samo kada su u pitanju zemlje sa kojima imaju potpisan međunarodni ugovor, te da u slučaju Hrvatske – zakonom utvrđena procedura poslodavce upućuje isključivo na Agenciju za rad i zapošljavanje BiH.

O potrebama dubrovačkog tržišta rada informacija imaju samo onoliko koliko saznaju iz razgovora sa ljudima, uglavnom klijentima biroa koji zbog zaposlenja u Dubrovniku dolaze da se odjavljuju sa evidencije.

„Prvenstveno je to ugostiteljski sektor – kuvari i konobari. Velika je potražnja i za građevinskim radnicima, ali i vozačima, koji imaju CE – a posebno D kategoriju. Znamo ljude koji su sa naše evidencije otišli da rade u dubrovačkom gradskom prevozu ili nekim drugim preduzećima koja pružaju usluge transporta roba ili ljudi. Takođe, tražene su i zanatlije, koje se angažuju za održavanje hotela ili drugih sličnih objekata, što su tamo zaista dobro plaćeni poslovi“, ističe Sušićeva za Radio Trebinje.

Dubrovačko tržište rada nije samo šansa za nezaposlene – značajno viša primanja za iste poslove u odnosu na Trebinje mnoge je motivisalo da zarad dubrovačke ponude napuste radno mjesto u svom gradu.

„Ljudi sa kojima smo razgovarali kažu da su u trgovini plate oko 700 evra. Dobre zanatlije, konobari, građevinci imaju i po 1.000 evra, a oni koji su zaposleni u gradskom prevozu kažu da imaju i više od 1.000 evra“, kaže Sušićeva.

 

Odlazak kvalifikovane radne snage u Dubrovnik na muke je stavio i trebinjske privrednike u sektorima građevinarstva, ugostiteljstva i trgovine, posebno kada je riječ o stručnim profilima koji su i u Trebinju bili deficitarni.

Ponude iz Dubrovnika brojne su ohrabrile da od trebinjskih poslodavaca zatraže veće plate, a ukoliko se ne nadomjesti postojeći deficit i trend odlaska nastavi, zakoni ekonomske fizike račun bi u konačnici mogli da ispostave samim građanima – kroz povećanje cijena usluga.

U najgorem scenariju, radničko nepristajanje na „izrabljivanje“ mnoge bi dovelo na ivicu zamiranja poslovnih aktivnosti, ako u obzir uzmemo prostu matematiku da prosječan poslodavac u Trebinju ni konobara, ni građevinca ne može platiti kao onaj u Dubrovniku – jer ni svoju uslugu ne može ni približno skupo prodati kao što je to slučaj dolje.

Direktor Područne privredne komore Trebinje Veselin Savić ističe da je realno očekivati određene negativne posljedice po ovdašnju privredu, ali i da ovaj izazov, ukoliko se na njega nađe i adekvatan odgovor, treba prihvatiti kao povoljnu priliku za uključivanje nove a kvalifikovane radne snage i kreiranje konkurentnijeg tržišta rada.

„I prije svega ovoga bila je određena neravnotežna između ponude i potražnje na tržištu rada a ovim će taj jaz biti povećan i zahtijevaće određene mjere i aktivnosti kako bi se premostio. Mogu se očekivati određene negativne posljedice po privredu u smislu povećanja troškova radne snage, ali s druge strane – ovu pojavu treba posmatrati i u svjetlu njenih pozitivnih efekata: kao motivaciju ljudima da uče da rade određene poslove, da budu dobri u njima – jer se na taj način od rada može živjeti“, ističe Savić za Radio Trebinje.

Upućeni smatraju da odlazak hrvatske radne snage za boljim platama u inostranstvo neće preko noći stati, te da će i u narednim godinama Trebinjci još i više koristiti dobrano otškrinuta vrata dubrovačkog tržišta rada.

Pritom, izgradnjom novog graničnog prelaza „omekšaće“ i granica sa hrvatske strane i olakšati protok radne snage, kojem se, barem za sada, svi u Trebinju podjednako ne raduju.

Radio Trebinje