Na lokalitetu pod Makovim valom u Cernici kod Gacka arheolozi Muzeja Hercegovine Trebinje, u saradnji sa beogradskim kolegama, nedavno su obavili prva arheološka istraživanja pored temelja starije srednjovijekovne crkve, za koju se pretpostavlja da je zadužbina kneginje Jelene Lazarević, kćerke kneza Lazara i supruge vojvode Sandalja Hranića Kosače, prilikom kojih je pronađena i porodična grobnica.
Arheolog Ivana Grujić, direktor Muzeja Hercegovine i rukovodilac istraživanja navodi da su temelje crkve, koja najvjerovatnije datira sa početka 15. vijeka, mještani otkrili još 2013. godine. Prva arheološka istraživanja upotpunjena su i forenzičkom analizom skeleta.

„Temelji su nađeni na lokalitetu pod Makovim valom, koje je živo, savremeno groblje. Uz temelje smo tokom arheoloških iskopavanja prije desetak dana našli porodičnu grobnicu iznad koje se nalazio stećak u obliku ploče sa natpisom ‘Knez Nikola Rašković Drobnjak‘ sa pet skeleta. U saradnji sa kolegama sa Biološkog fakulteta iz Beograda uzeti su uzorci svih skeleta, prof. Dušan Keckarović je uzeo uzorke, koji su poslati u Centar za forenziku ovog fakulteta na analizu, gdje će se utvrditi DNK tih srednjovijekovnih stanovnika“, pojašnjava Grujićeva za Radio Trebinje.

U istraživanja, čiji je nosilac Muzej Hercegovine, uključeni su i članovi Udruženja srpskih rodoslovaca „Poreklo“, koji provode „Srpski DNK projekat“, kako bi se radila poređenja srednjovijekovnog i savremenog stanovništva sa ovog područja.


Arheološka istraživanja će, kako se pretpostavlja, potvrditi narodno predanje da je Jelena Lazarević, supruga vojvode Sandalja Hranića Kosače, u srednjem vijeku podigla sedam zadužbina na prostoru Cernice, u blizini srednjovijekovnog grada Ključa.

„Sandalj Hranić je tu jedno vrijeme i stolovao, primao izaslanike iz Dubrovnika, izdavao povelje, tu se odigravala vrlo živa trgovina u srednjem vijeku,to su bili gradovi-trgovi, sa utvrđenjima u blizini. Sa druge strane, knez Nikola Rašković se pominje u Dubrovačkom arhivu, u knjizi dužnika iz 1353. godine, tako da se uklapa da je crkva podignuta za vrijeme Jelene Lazarević, jer je grobnica prislonjena uz temelje crkve, što govori o relativnoj hronologiji – da je grobnica mlađa od crkve. To je godina koja nama može biti pokazatelj da je crkva nastala prije nego što je sahranjen knez Nikola Rašković Drobnjak“, kaže rukovodilac istraživanja.


Naredne godine, dodaje ona, planiran je nastavak arheoloških istraživanja temelja ove crkve da bi se utvrdilo tačno vrijeme njene gradnje.

Ovo je tek drugi put da trebinjski arheolozi tokom istraživanja uzimaju i DNK uzorke. Prvi put su forenzički uzorci uzeti 2015. godine, prilikom istraživanja groba unutar crkve Svetog Petra u Domaševu, a poslati su na analizu u SAD.


SUTRA POČINjU PRVA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA CRKVE U MESARIMA
Grujićeva dodaje da sutra počinju prva arheološka istraživanja crkve Svetog Ilije u Mesarima, koja je nacionalni spomenik u Bosni i Hercegovini.
„Ova crkva za sada se datuje u 14. i 15. vijek, a pretpostavljamo da njeni temelji pripadaju znatno starijem periodu, s obzirom da se radi o trikonhalnoj crkvi, što je neuobičajena osnova za kasni srednji vijek. Takve crkve se mnogo ranije datuju i nisu na području Hercegovine često zastupljene, iskopavanjima u unutrašnjosti crkve saznaćemo na kojim temeljima ona leži. Očekujemo da ćemo naći i grobove, s obzirom da ona leži na praistorijskoj gromili na kojoj su se ljudi sahranjivali još od predrimskog perioda i da se sahranjivanje obavljalo i u srednjem vijeku na nekropoli stećaka oko crkve“, navodi Grujićeva.


Do kraja ove arheološke sezone radnici Muzeja Hercegovina planiraju i nastavak istraživanja srednjovijekovnog kompleksa u neposrednoj blizini zgrade ove ustanove.
„Nadam se da ćemo uspjeti da nekoliko probnih sondi-rovova napravimo uz samu zgradu muzeja, prije nastavka popločavanja Starog grada, s obzirom da su dosadašnja istraživanja u dvorištu Muzeja pokazala postojanje velikog građevinskog kompleksa, srednjovijekovne palate sa drugim zgradama i crkvenim tornjem-zvonikom. Smatramo da je ovo idealna prilika, prije postavljanja betonskih armatura, jer se nakon popločavanje na ovom prostoru neće više moći istraživati“, kaže Grujićeva za Radio Trebinje.
Arheolozi Muzeja Hercegovine ove godine učestvovali su i u arheološkim istraživanjima na području Skelana i Srebrenice.

Izvor: Radio Trebinje