Od Trebinja do Ustiprače planirana je gradnja brze ceste, a ove godine treba da bude izrađen projekat i studijska dokumentacija kojom će biti definisana optimalna trasa brzog puta.

Ovo kaže Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

Njega je narodni poslanik Đorđe Vučinić, koji je inače iz Trebinja, postavio poslaničko pitanje „kada će biti započet projekat auto-puta od Trebinja do Foče, kada će započeti izgradnja istog, te kada će se završiti.“

– U skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, predmetna dionica puta planirana je da se realizuje kao dionica brzog puta Ustiprača – Foča – Gacko – Trebinje. Prema informaciji iz JP Autoputevi Republike Srpske, Planom nabavki za 2023. godinu planirana je izrada Generalnog projekta i studijske dokumentacije kojom će biti definisana optimalna trasa brzog puta. Nakon toga, u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim propisima, pristupiće se realizaciji narednih aktivnosti kao što su obezbjeđivanje novca, eksproprijacija nepokretnosti izbor izvođača radova i izgradnja – odgovorio je Čubrilović.

Podsjećanja radi, predsjednik RS Milorad Dodik i premijer Republike Srpske Radovan Višković su krajem marta boravili u zvaničnoj posjeti u Trebinju kada je najavljena realizacija ideje izgradnje auto-puta i brze ceste od Trebinja do Višegrada, prenosi Srpskainfo.

– Na nekim dionicama će to biti auto-put, a na nekim brza cesta. Cilj je da se spojimo kod Višegrada na konekciji prema Srbiji i prema Istočnom Sarajevu – objasnio je Dodik.

Po podacima koje je saopštilo Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske, u proteklih 16 godina, od 2006. do kraja prošle godine, na istoku Srpske, od Bijeljine do Trebinja, u rehabilitaciju magistralnih i regionalnih puteva uloženo je oko 701,1 mil KM, u održavanje 397,9 mil KM, te u građenje 303,7 mil KM.

Istovremeno, u sjeverozapadnoj regiji Republike Srpske (od Novog Grada do Bijeljine, uključujući i Bijeljinu) za rehabilitaciju magistralnih i regionalnih puteva uloženo je oko 81,6 mil KM, u održavanje 403,6 mil KM, te u građenje 508,9 mil KM.