Željka Cvijanović (Foto: © RT / Sergeй Belous) -
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je duboko uvjerena da BiH može preživjeti samo ako bude decentralizovana, odnosno ako u njoj bude dovoljno mjesta i za Srbe i za Hrvate i za Bošnjake.

Cvijanović je rekla da najveći problem predstavljaju upravo insistiranja na centralizaciji BiH.

Ona je podsjetila da su nadležnosti Srpske uskraćivane tokom mnogih godina kao rezultat direktnog miješanja međunarodne zajednice, posebno visokih predstavnika.

- Ako se uporedi originalna početna varijanta Dejtonskog sporazuma, jasno je da smo izgubili dosta nadležnosti koje su nasilno prebačene na nivo BiH, uz obrazloženje da će BiH tako postati bolja, funkcionalnija i ekonomičnija, ali dogodilo se upravo suprotno - izjavila je Cvijanović za rusku Federalnu novinsku agenciju /FAN/.

Ona je navela da je problematično to što na nivou BiH postoji more institucija koje nisu predviđene Ustavom, a koje troše ogromna sredstva koja, u stvari, treba da budu usmjerena ka entitetima.

- Tako da mi stradamo i finansijski. Mnoge nadležnosti su prosto prebačene, a BiH nije postala ni bolja niti efikasnija, nego samo skupa - rekla je Cvijanović.

Ona je dodala da u sferi pravosuđa odluke nameću institucije koje ne predviđa Dejton, kao što su Sud i Tužilaštvo BiH, iako u Dejtonu piše da pravosuđe treba da djeluje u institucijama entiteta.

- Mislim da smo načinili veliku grešku, jer moguće je da do kraja nismo bili svjesni koliko je ozbiljan problem u tom periodu kada su nametani slični zakoni i smanjivane nadležnosti Srpske. Ali, od tog vremena postali smo politički zreliji - rekla je Cvijanović.

Ona je istakla da je u zemlji u kojoj nema dijaloga krajnje složeno govoriti o povratku nadležnosti ako će se druga strana tome protiviti, ali da ne gubi vjeru u to da će se to jednom desiti i da će svi doći do razumijevanja da BiH može zajedno da funkcioniše samo ako se vrati onoj matrici koja je predviđena Dejtonom.

Cvijanović je rekla da su svi narodi u BiH, putem svojih političkih predstavnika, u svoje vrijeme dali saglasnost na BiH u skladu sa prvobitnim Dejtonskim sporazumom, sa Ustavom, gdje su jasno propisane nadležnosti, dok na ovakvu BiH u kojoj se u praksi realizuje ono što je suprotno Ustavu - nikada nije data saglasnost.

- Vjerujem da ćemo jednom dobiti mogućnost da vratimo neke nadležnosti i da će svi doći do razumijevanja da se nikuda ne može stići ako se jednostavno bude gurala `glava u pijesak` ili nasilno prisiljavalo da se "prolazi glavom kroz zid" - rekla je predsjednica Republike Srpske.

Govoreći o pritiscima Zapada na Srpsku, počevši od pitanja integracija u NATO, antiruskih sankcija do priznavanja navodnog genocida u Srebrenici, pa do upotrebe sankcija, blokiranja računa, vojnih prijetnji Eufora i NATO-a i promovisanja zapadnih interesa preko fondova NVO i medija, ona je rekla da je sve to neki globalni obrazac koji se može vidjeti u regionu, pa tako i u BiH.

- Svi oni koji nameću narativ o "štetnom uticaju Rusije u svijetu" promovišu ga i ovdje. Što se tiče pritisaka, postoji uvijek jedna te ista grupa zemalja koje aktivnije promovišu integraciju BiH u NATO, kao i njenu centralizaciju. Prema mom mišljenju, najveći problem predstavljaju upravo insistiranja na centralizaciji države, a ja sam duboko uvjerena da BiH može preživjeti samo ako bude decentralizovana, odnosno ako u njoj bude dovoljno mjesta i za Srbe i za Hrvate i za Bošnjake - rekla je Cvijanović.

Ona je navela da će se u centralizovanoj BiH realizovati "ofanzivni" pristup političkog Sarajeva ili političkih struktura van BiH koje nastoje da realizuju koncept u kojem će Bošnjaci ili muslimani koji su najmnogobrojniji narod, postati većina i politički.

- U tome ja vidim najveću opasnost - poručila je Cvijanović.

Intervju Željke Cvijanović (Foto: FAN)

Ne članstvu u NATO-u

Cvijanović je istakla da Srpska podržava koncept saradnje sa NATO-om, a ne članstvo u toj alijansi.

Kada je riječ o političkom pritisku od NATO-a, ona je navela da države koje su najaktivnije u proširenju Alijanse najviše streme da usmjere BiH u tom pravcu, ali BiH je višenacionalna i Srpska je jasno izrazila svoju poziciju po tom pitanju.

- Srpska podržava koncept saradnje, a ne članstvo u NATO-u. Mi jasno branimo svoju poziciju, što je važno, jer BiH ne može da donosi takvu odluku bez nas - navela je Cvijanović.

Kada je riječ o nevladinom sektoru i onima koji treba da liše Republiku Srpsku nadležnosti, ona je istakla da se dešava isto što i na globalnoj svjetskoj sceni.

- Mnoge slične organizacije se koriste za podršku određenim institucionalnim pokušajima drugih država da utiču na situaciju u određenoj zemlji, tako da ne vidim po tom pitanju ništa posebno za BiH, jer se isto dešava na globalnom nivou - rekla je Cvijanović.

Međutim, ona smatra da je najvažnije za zaštitu Srpske sposobnost njenih institucija da ispunjavaju svoje obaveze, da štite sebe i imaju jasno definisanu poziciju, a pošto je to jasno i, kako je istakla, neprijateljima, oni napadaju institucije Srpske nastojeći da ograniče njihove mogućnosti, da finansijski obezvrijede Srpsku, te smanje priliv sredstava kako ne bi mogla da ispunjava svoje obaveze ili jasno promoviše svoju poziciju.

- Republika Srpska će ostati stabilna zajednica, jedina stabilna u okviru BiH. Imamo funkcionalne institucije i racionalnu ustavnu strukturu. Za Srpsku niko ne može da kaže da je neracionalna i komplikovana - navela je Cvijanović.

Ona je podsjetila da je Srpska uspješno primijenila rezultate izbora, za razliku od partnera na nivou BiH i Federacije i da, bez obzira na oduzete punomoći, u nekim sferama ostaje funkcionalniji dio BiH.

- Najvažnije je da se sačuvaju snaga i mogućnosti naših institucija, zbog čega naporno radimo na tome i tako čuvamo i štitimo Republiku Srpsku i njenu mogućnost da institucionalno odgovori na svaki izazov - rekla je Cvijanović.

Predsjednica Republike Srpske je naglasila da se Srpska i sada nalazi pod institucionalnim pritiskom, ali ima mogućnosti da štiti sebe institucionalno, jer je Srpska snažna i stabilna.

- Bezuslovno za to su nam potrebni partneri koji nastoje realno da razumiju situaciju u BiH i uvaže Republiku Srpsku, njene institucije predviđene Dejtonom, kao i nadležnosti predviđene Ustavom - rekla je Cvijanović u intervjuu.

Srpsko-ruska saradnja se odlično razvija

Predsjednica Cvijanović izjavila je da se saradnja Srpske i Rusije odlično razvija.

- Nastojimo da razvijamo i intenziviramo tu saradnju. Mislim da smo na pravom putu - rekla je Cvijanovićeva za agenciju FAN.

Ona je navela da veliku šansu za BiH vidi u tome što je Rusija otvorena za saradnju sa BiH u cijelosti, a ne samo sa Srpskom, ali da, s druge strane, vjerovatno pod uticajem nekih globalnih faktora, kada je riječ o, na primjer, bošnjačkim političarima, ne vidi spremnost i otvorenost za saradnju sa Rusijom.

- Oni ne mogu nešto naročito da ometaju našu saradnju. Isto tako mi ne možemo da im je nametnemo i da kažemo: "Vi morate da sarađujete sa Rusijom". Svako se rukovodi svojim interesima i principima, međutim tu ima puno licemerja jer je Federacija BiH kao entitet suviše zavisna od snabdijevanja ruskim gasom - rekla je Cvijanović.

Ona je podsjetila da u FBiH imaju velike dugove za utrošeni gas koji nije plaćen i ocijenila kao licemjerno što niko u Sarajevu neće reći da veoma zavise od Rusije i da su godinama trošili ruski gas i povećavali dug.

Cvijanović je uvjerena da postoji mogućnost za saradnju, ali ne i da je u FBiH moguć politički zaokret, da požele da prošire saradnju sa Rusijom.

- Oni stalno dobijaju instrukcije o tome da ne treba da puste ruski kapital i sarađuju sa Rusijom, da postoji čitavo zapadno društvo sa kojim se može sarađivati i tome slično. Ali, mi više dajemo prednost pragmatičnom pristupu. Mi smo orijentisani na saradnju sa svima i uvjerena sam da je Rusija važna. Ona zauzima drugo mjesto na listi stranih investitora u Srpsku, ali naša spoljnotrgovinska razmjena nije na visokom nivou i to je oblast u kojoj možemo da intenziviramo saradnju - rekla je ona.

Na pitanje šta se dešava u gasnom sektoru s obzirom na to da su Bošnjaci optužili Srpsku da je izmjenama zakona dat monopol ruskoj kompaniji, ona je objasnila da Bošnjaci uvijek krive Srpsku kada sarađuje sa onima ko im se na sviđa.

- Mi mijenjamo svoje zakone u skladu sa našim nadležnostima i ekonomskim interesima. Otkrivamo mogućnosti za funkcionisanje ekonomije, ne stvarajući poziciju monopoliste ni za koga, nego jednostavno otkrivamo tu mogućnost kako bi ekonomija mogla normalno da funkcioniše, da realizujemo određene projekte kako bi naši građani mogli da zarađuju novac, a poslodavci ispunjavaju obaveze prema zaposlenima i državi - navela je Cvijanović.

Prema njenim riječima, to je jedan od standardnih napada koji se često dešava kada dolaze investicije i kada investitori iz Rusije ili Kine iskazuju interesovanje, pa onda u drugom entitetu to stalno pokušavaju da ospore. Međutim, ukazala je ona, ako investitor dolazi sa Zapada niko se ne protivi, čak i ako narušava ekološke i antimonopolske norme.

- Mi djelujemo u skladu sa zakonom i Ustavom, prema kojem možemo da donosimo zakone u skladu sa našim ekonomskim interesima - naglasila je Cvijanović.

Govoreći o tome kako su se EU, Rusija i Kina pokazale prema BiH i Srpskoj tokom pandemije virusa korona, ona je rekla da je prva materijalno-tehnička pomoć u oblasti zdravstva stigla od Srbije, a zatim od Rusije.

- Mi to veoma cijenimo. EU je krajnje sporo reagovala - izjavila je Cvijanović.

Ona je podsjetila da su, za vrijeme unutrašnje krize u EU, i same njene članice zaustavljale pomoć jedan drugoj i vladao je potpuni nered, bez obzira na principe Unije - solidarnost, otvorenost unutrašnjih granica i slično.

- Ova kriza je bila indikativna pošto je epidemija dovela do problema u EU. Nismo ni očekivali da će EU sa tolikim unutrašnjim problemima prva da nam priskoči u pomoć. Kasnije su se stvari malo popravile i situacija se stabilizovala, ali moram reći da više cijenimo one koji su nam prvi izašli u susret i iskazali podršku. Od Srbije, na koju se oslanja Srpska, dobili smo adekvatnu neophodnu pomoć, a isto tako se izvanredno pokazala i Rusija - rekla je predsjednica Srpske.