Energetska budućnost Evrope je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, zatvaranje termoelektarana do 2050. godine, povećanje energetske efikasnosti. Na tom putu Srpska drži dobar korak, a na energetskom tržištu zauzima stabilno i značajno mjesto. Ipak, procenat iskorišćenosti potencijala još je mali, iako prostora za povećanje ima. Ima li i realne potrebe za to i hoće li kvote za "zelene" kilovate rasti?

Ključne riječi energetske budućnosti su "zeleni" kilovati, dekarbonizacija, odnosno prestanak proizvodnje energije iz fosilnih i čvrstih goriva. Srpska u toj računici ima dobre polazne osnove, velike potencijale u obnovljivim izvorima, ali još uvijek sa malim procentom njihove iskorištenosti. Realnost je da se u BiH 60 odsto energije dobija iz termoelektrana, a da su potencijali Sunca i vjetra iskorišteni gotovo u minimalnom procentu.

- Neke računice kažu kada bi čovječanstvo koristilo dva odsto sunčeve energije proizvelo bi se električne energije za neredne godine. Ono što je potrebno je da se i zakonodavnim i stručnim rješenjima krene odlučnije u cijelu priču - kaže Milovan Bajić, autor studije o obnovljivim izvorime energije u Srpskoj.

Najviše energije iz obnovljivih izvora trenutno se dobija iz hidroptencijala. U Strategiji energetskog razvoja Srpske do 2035. godine predviđena je izgradnja novih energetskih postrojenja, ali i bolja iskorištenost Sunca i vjetra. S obzirom na potencijale, stručanjaci smatraju opravdanim zahtjeve da se BiH sadašnje kvote za proizvodnju kilovata iz sunca i vjetra povećaju za po 400 megavata.


- Mi iz Republike Srpske smatramo da su to male kvote, da smo spremni da razgovaramo o povećanju kvota za BiH, a imamo investitore koji su spremni da ulažu u sferi solarnih i vjetroelektrana - rekao je premijer Srpske Radovan Višković.

Iz Evropske energetske zajednice stiže načelna podrška za izmijenu kvota za BiH, od po četiristo megavata za solarne i vjetro elektrane.

- Dobra je pozicija Srpske, a dobro praćenje trendova u energetici i svega što EU provodi doći će ovdje možda za 10 godina i treba razmišljati i investicije i zakonodavni okvir tome prilagoditi - navodi Janez Kopač, direktor Sekretarijata energetske zajednica Jugoistočne Evrope.

"Zelena energija" i saradanja u oblasti energetike šansa su za povezivanje regiona i bolje uslove na evropskom tržištu. To nosi privrednu i naučnu povezanost i bolji standard.

Uz pitanja obnovljivih izvora, racionalniog korištenja potencijala, smanjenju "prljavih kilovata" i emisije štetnih gasova, pod ruku idu i pitanja energetske efikasnosti. Na tom polju Srpsku i BiH čekaju izmjene zakonodavnog okvira kako bi se pojednostavile procedure, koje su sada dugotrajne i lakše došlo do finansijskih sredstava.