Evo šta prema narodnom vjerovanju znači ako je Miholjdan sunčan

Miholjdan, ili dan svetog arhangela Mihaila (Svetog Mihajla), slavi se svake godine 12. oktobra po novom (25. oktobra po starom) kalendaru.

Ovaj praznik, koji narod često zove i jesenji Sveti Aranđel, označava vrijeme kada se ljeto konačno oprašta, a priroda prelazi u mirniji, zlatni dio godine Miholjsko ljeto.

Porijeklo i značenje praznika

Sveti arhangel Mihailo u hrišćanstvu je vođa nebeskih sila, zaštitnik vjere i pravednosti, onaj koji stoji „na desnici Božijoj“. U narodnoj tradiciji, Miholjdan je povezan sa svjetlom, suncem i toplinom, jer se vjeruje da upravo tada Bog šalje posljednje tople dane prije zime — poznate kao Miholjsko ljeto.

Narodni običaji i vjerovanja

Na Miholjdan, domaćinstva su se nekada okupljala oko ognjišta, pripremala svečani ručak i zahvaljivala na plodovima ljeta i bogatoj žetvi. Bio je to dan mira, blagosti i porodične sloge.

Najvažniji običaji su:

Paljenje svijeće u čast svetog Mihaila i molitva za zdravlje i blagostanje doma. Domaćice su spremale molitvenu trpezu, obično bez mesa — sa pogačom, medom, orasima i vinom. Vjerovalo se da se duše umrlih tada nalaze blizu svijeta živih, pa su ljudi posjećivali grobove svojih najmilijih. Stariji su govorili da kako je vrijeme na Miholjdan, takva će biti i jesen – ako je toplo i vedro, biće dugotrajno lijepo vrijeme.

Simbolika Miholjskog ljeta

Poseban dio ovog praznika je i pojava toplih dana u oktobru – tzv. Miholjsko ljeto. Kaže se da ga sveti Mihailo „daje ljudima da završe poslove na polju i u kući, prije nego što stigne prava zima“. Ti dani su simbol Božije milosti i prilika da se čovjek zahvali na svemu što ima.