BANjALUKA - Za dugoročna ulaganja u poljoprivredu ove godine iz agrarnog budžeta biće izdvojeno 38,2 miliona maraka, a domaće proizvođače posebno raduje što su podsticajna sredstva za nabavku osnovnog stada po prvi put proširena i na kupovinu krmača, ovaca i koza, jer će ta mjera napuniti štale i proširiti stočni fond koji je u proteklom periodu značajno smanjen.

Oni koji žele dio tog novca mogu se prijaviti do 10. aprila na javni poziv za odobravanje podsticaja i to za pet različitih tipova investicija. 

Poljoprivrednici mogu računati na podsticajna sredstva za kupovinu poljoprivredne mehanizacije kao što su traktori, kombajni i drugi priključci, ali i za nabavku kvalitetno priplodnih muznih grla, steonih junica, bikova, krmača, ovaca i koza.

Javnim pozivom, koji je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, biće izdvojena i sredstva za izgradnju objekta u stočarstvu, opremu za pčelare, biljnu proizvodnju, podizanje višegodišnjih zasada, protivgradne mreže, plastenike, staklenike, boks-palete, tehnološku opremu za izgradnju hladnjača, skladišta i izgradnju ribogojilišta.

- Pravo na podsticaje za kapitalne investicije imaju vlasnici komercijalnih i nekomercijalnih poljoprivrednih gazdinstava koji proizvodnju obavljaju na području Srpske. Uslov je da su obnovili prijavu, prijavili doprinose i uplatili sredstva za protivgradnu zaštitu - stoji u javnom pozivu.

Poljoprivrednici, koji imaju registrovana komercijalna gazdinstva, dobiće 40 odsto sredstva ukupne investicije, a nekomercijalni 20 odsto. 

Dodatnih deset odsto biće izdvojeno u slučajevima ako je nosilac poljoprivrednog gazdinstva žena ili lice mlađe od 40 godina, zatim ako je mehanizacija kupljena u Srpskoj i da je prijavljena organska proizvodnja.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Stojan Marinković kaže za “Glas Srpske” da su poljoprivrednici s nestrpljenjem iščekivali javni poziv jer su kapitalne investicije u prethodnom periodu imale veliki značaj i zahvaljujući njima samo je lani nabavljeno 480 novih traktora. 

- U ovakvim uslovima rada i tržišnih kretanja bilo bi nezamislivo da bez tih kapitalnih subvencija modernizujemo proizvodnju. Tu mogućnost imao bi samo mali broj domaćih proizvođača, a ovako će zasigurno dosta gazdinstava kupiti barem jednu novu priključnu mašinu – rekao je on. 

Prema njegovim riječima posebno je značajno što se ove godine odobravaju sredstva i za nabavku priplodnih krmača, ovaca, koza, a u prethodnom periodu to je bio slučaj samo za junice.

-  Deficit stoke prisutan je svuda u regionu, pa i u Evropi, a kod nas unazad 15 godina stočni fond je u stalnom padu jer se ništa ne radi po pitanju zaštite domaće proizvodnje. Sve to je posljedica sadašnjeg stanja i divljanja cijena mesa. Nadam se da ćemo sada ovim sredstvima uspjeti oživjeti genetski potencijal na farmama, ali i prepoznati značaj formiranja matičnih stada - kazao je Marinković.

Predsjednik Udruženja proizvođača svinja RS Mišo Maljčić kaže da su oni tražili od resornog ministarstva da proširi obuhvat stoke za nabavku osnovnog stada, jer su zbog nerentabilnog poslovanja posljednjih godina ispraznili farme.

- Trenutno imamo malo krmača u uzgoju, a samim tim i manjak prasadi na terenu što je izazvalo visoke cijene. Već se osjeti da nema ni tovljenika dovoljno, pa se sve to preliva na budžet potrošača. Sada smo dobili priliku da obnovimo matična stada - kazuje Maljčić i dodaje da će se svinjari sa područja gradiške regije udružiti da zajedno nabave nazimice kako bi smanjili troškove i sve pojednostavili.

Predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi u RS Goran Mitrović kaže da izdvajanja za kapitalne investicije nisu bila nikad veća, a uslovi bolji.

- Ovo je podrška koja prevazilazi inflaciju i probleme koje smo imali. Veći je iznos novca po korisniku, plus kako sam razumio sva kapitalna ulaganja će biti odobrena što je sjajno - rekao je Mitrović. 

Neprihvatljivi troškovi

U javnom pozivu se navodi da subvencije neće biti odobrene za troškove poput kupovine građevinskog zemljišta i postojećih zgrada, zatim nabavku korišćene opreme i građevinskog materijala, kao i rekonstrukcije i adaptacije postojeće opreme. Neprihvatljivim troškovima smatraju se bankarski troškovi, administrativne takse, iznajmljivanje opreme, troškovi transporta, nabavke izvršene lizingom i slično.