Veliki energetski projekti, infrastrukturna ulaganja i razvoj istočne Hercegovine teme su koje Iliju Tamindžiju prate gotovo kroz cijeli njegov politički i profesionalni angažman. Kao dugogodišnji narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i čovjek koji je profesionalnu karijeru gradio u energetskom sektoru, Tamindžija danas poručuje da Hercegovina ulazi u period u kojem bi trebalo da se vide puni efekti projekata pripremanih i građenih godinama.
U intervjuu za Top Portal govori o predstojećim izborima i rezultatima politike SNSD-a, aktuelnom političkom i ekonomskom položaju Republike Srpske, ali prije svega o budućnosti Hercegovine. HE „Dabar“ i „Gornji horizonti“, stanje u elektroenergetskom sektoru, razvoj Hercegovine, nova radna mjesta, putna infrastruktura i snažnije povezivanje sa Srbijom samo su neke od tema o kojima smo razgovarali.
Gotovo dvije decenije ste jedan od prepoznatljivijih političkih predstavnika Hercegovine, a u Narodnoj skupštini Republike Srpske ste od 2010. godine. Kada danas pogledate taj politički put, šta smatrate svojim najvećim rezultatom?
Nikada politiku nisam posmatrao kroz broj mandata i funkcije koje neko obavlja. Za mene je jedino mjerilo ono što ostane iza vas. Kada pogledam Hercegovinu danas i uporedim je sa periodom od prije petnaestak godina, mislim da imamo razloga da budemo zadovoljni. Pokrenuti su projekti o kojima su generacije prije nas samo govorile. Izgrađeni su važni infrastrukturni, zdravstveni, obrazovni i energetski objekti, a neki od najvećih projekata danas ulaze u završne faze.
Posebno sam ponosan što sam bio dio političkog i stručnog tima koji je pokrenuo „Gornje horizonte“. HE „Dabar“ je najbolji dokaz da se upornošću mogu realizovati i projekti za koje su mnogi tvrdili da će zauvijek ostati samo na papiru. Naravno, ništa od toga nije rezultat jednog čovjeka. Ali sam zadovoljan što sam dao svoj doprinos i što danas možemo pokazati konkretne rezultate.
Ponovo ste pred građanima i tražite njihovo povjerenje. Zašto smatrate da nakon toliko godina u politici imate šta novo ponuditi Hercegovini?
Zato što posao koji smo započeli nije završen.
Iskustvo ne treba da bude mana ako ga prate rezultati. Naprotiv, kada govorimo o velikim projektima, iskustvo je veoma važno. Dobro znam kako smo došli od prvih planova i brojnih prepreka do toga da danas gledamo završne radove na projektima o kojima se govorilo decenijama. Hercegovina sada ulazi u možda i najvažniju fazu. Moramo velike investicije pretvoriti u nova radna mjesta, jaču privredu i bolji život ljudi. Želim da dam svoj doprinos da završimo ono što smo započeli.
SNSD dugo nosi najveću odgovornost za vlast u Republici Srpskoj. Sa čim danas izlazite pred birače i zašto smatrate da SNSD ponovo zaslužuje njihovo povjerenje?
Sa rezultatima.
Mi ne moramo građanima objašnjavati šta bismo možda mogli uraditi. Možemo pokazati šta smo uradili. Republika Srpska danas ima stabilne institucije i političku poziciju koja nam omogućava da nastavimo ekonomski razvoj, ulaganje u infrastrukturu i poboljšanje uslova života. Posebno se to može vidjeti u Hercegovini. Pogledajte Trebinje danas, pogledajte Nevesinje, velike energetske projekte, puteve, bolnice, vodovode i drugu infrastrukturu.
Da li je sve idealno? Naravno da nije. Ima još mnogo posla. Ali SNSD je pokazao da ima ljude, snagu i politički kapacitet da velike projekte realizuje. Zato imamo sa čim izaći pred građane i ponovo tražiti njihovo povjerenje.
Često ističete da politika mora biti mjerljiva rezultatima. Šta biste izdvojili kao najvažnije rezultate politike SNSD-a u Hercegovini?
Najbolje je da ljudi pogledaju oko sebe.
Imamo potpuno drugačije Trebinje, Nevesinje, nove bolnice, riješeno pitanje vodosnabdijevanja Nevesinja, obnovljenu putnu i drugu infrastrukturu, ulaganja u škole, sportske i kulturne objekte i, što je posebno važno, istorijske energetske projekte.
HE „Dabar“ i „Gornji horizonti“ su projekti koji će obilježiti naredne decenije ovog prostora. Godinama slušamo priču da je Hercegovina zapostavljena. Uvijek sam odgovarao isto – pogledajte projekte. Najbolji odgovor na političke tvrdnje jesu gradilišta i završeni objekti.
Republika Srpska prolazi kroz politički veoma zahtjevan period. Kako danas vidite njen položaj i šta smatrate ključnim za očuvanje političke i ekonomske stabilnosti?
Smatram da se Republika Srpska nalazi u veoma snažnoj političkoj poziciji i da je to rezultat politike koju smo vodili prethodnih godina. Sačuvali smo institucije i jasno branili ustavnu poziciju Republike Srpske. To moramo nastaviti. Ali politička stabilnost nije sama sebi svrha. Ona nam je potrebna da bismo mogli razvijati ekonomiju, graditi infrastrukturu, povećavati životni standard i realizovati velike projekte.
Politički stabilna i ekonomski jaka Republika Srpska mora biti naš cilj.
Građani, ipak, politiku najčešće mjere svojim životnim standardom. Jesu li plate, penzije, cijene i nova radna mjesta danas najveći izazov vlasti?
Naravno. Građanin politički rezultat na kraju mjeri kvalitetom svog života. Možemo govoriti o velikim političkim pitanjima, ali čovjeka sasvim opravdano interesuje kolika mu je plata, može li školovati djecu, riješiti stambeno pitanje i pristojno živjeti od svog rada.
Zbog toga sada moramo napraviti novi iskorak u ekonomskom razvoju. Investicije koje realizujemo moraju proizvesti novu vrijednost, radna mjesta i veće plate.
Bez jake ekonomije nema ni ozbiljne socijalne politike.
Možemo li danas reći da Hercegovina ulazi u period u kojem konačno dolaze na naplatu veliki projekti o kojima se govorilo prethodnih deset ili dvadeset godina?
Apsolutno. Kada smo prije desetak i više godina govorili o nekim projektima, bilo je mnogo onih koji su tvrdili da se nikada neće realizovati. Danas više ne govorimo o planovima na papiru. Imamo gradilišta i projekte koji ulaze u završne faze. Zato mislim da najbolje vrijeme za Hercegovinu tek dolazi. Napravili smo temelje, a sada moramo učiniti da efekte tih investicija osjeti svaki čovjek koji ovdje živi.
HE „Dabar“ i projekat „Gornji horizonti“ projekti su sa kojima ste praktično profesionalno i politički povezani godinama. Koliko Vam danas znači što je HE „Dabar“ ušla u završnu fazu realizacije?
Mnogo. To je projekat kojem sam posvetio veliki dio profesionalnog i političkog angažmana. Posebno mi znači što danas više niko ne može reći da su „Gornji horizonti“ samo priča. HE „Dabar“ postaje stvarnost. Završen je jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova projekta – dovodni tunel dug više od 12 kilometara – i ulazimo u završne faze realizacije kompletnog sistema. HE „Dabar“, instalisane snage oko 160 megavata, biće jedan od najznačajnijih energetskih objekata u Republici Srpskoj. Iza tog projekta stoje godine rada ogromnog broja ljudi i zato je veliko zadovoljstvo vidjeti da se približavamo cilju.
Godinama ste govorili da će „Gornji horizonti“ preporoditi istočnu Hercegovinu. Šta će završetak HE „Dabar“ konkretno značiti za Hercegovinu?
I danas stojim iza svake riječi koju sam o tome govorio. „Gornji horizonti“ nisu samo energetski projekat. To je razvojni projekat istočne Hercegovine. HE „Dabar“ znači novu proizvodnju električne energije, prihode lokalnim zajednicama, angažovanje domaće privrede i dugoročne razvojne mogućnosti. Ali ne smijemo stati na tome. Energija koju proizvodimo i novac koji se stvara moraju pokrenuti druge sektore. Moramo razvijati privredne zone i dovoditi investitore. Tek kada veliki energetski projekat proizvede nova radna mjesta i bolji život ljudi, možemo reći da smo iskoristili njegov puni potencijal.
Hercegovina raspolaže hidroenergijom, suncem i vjetrom. Može li energetika biti osnov ekonomskog razvoja ovog prostora u narednih nekoliko decenija?
Ne samo da može, nego mislim da će energetika biti jedan od glavnih oslonaca razvoja Hercegovine.
Malo je prostora koji imaju ono što mi imamo – ogroman hidroenergetski potencijal, veliki broj sunčanih dana i odlične uslove za korištenje energije vjetra. To je ogromna komparativna prednost. Ali ponavljam – megavati sami po sebi nisu cilj. Cilj je da od tih megavata živi Hercegovina, da lokalne zajednice imaju prihode, da se otvaraju radna mjesta i da na osnovu energetike razvijamo i druge privredne grane.
Vi ste inženjer elektrotehnike i gotovo cijeli profesionalni vijek proveli ste u energetici. Koliko Vam je upravo to iskustvo pomoglo da i kao političar prepoznate projekte koji mogu dugoročno promijeniti Hercegovinu?
Sigurno mnogo. Ja energetiku ne poznajem iz političkih programa i dokumenata, nego sam u tom sistemu proveo najveći dio profesionalnog života. Inženjerski posao vas nauči da stvari posmatrate konkretno. Imate problem, tražite rješenje, napravite projekat i na kraju rezultat mora biti mjerljiv. Vjerovatno sam takav pristup prenio i u politiku. Nikada me nisu previše zanimale velike riječi iza kojih nema rezultata. Više volim projekat koji se može vidjeti i izmjeriti.
HET je decenijama jedan od stubova privrednog razvoja istočne Hercegovine. Može li njegova uloga u narednom periodu biti još značajnija?
HET jeste jedan od stubova Hercegovine i to nije samo energetska kompanija. Decenijama smo pomagali lokalne zajednice, infrastrukturu, sport, kulturu i brojne projekte koji su važni za život ljudi. Ove godine smo, uprkos izuzetno složenim hidrološkim prilikama, dobro upravljali sistemom. U avgustu smo imali proizvodnju od oko 800 gigavat-sati u odnosu na godišnji plan od 1.080 gigavat-sati.
Sa novim energetskim objektima uloga HET-a i cijelog sistema može biti još veća. Ali uvijek kažem – jaka kompanija mora značiti i jaku sredinu u kojoj posluje.
Kada biste danas morali u nekoliko rečenica objasniti građanima Hercegovine zašto ponovo tražite njihovo povjerenje – šta biste im rekli?
Rekao bih im da pogledaju šta smo zajedno uradili i da onda odluče kome vjeruju da može nastaviti taj posao. Nismo obećavali da ćemo preko moći riješiti sve probleme Hercegovine. Ali smo pokazali da znamo pokrenuti projekte za koje su drugi govorili da su nemogući. Danas gradimo ono o čemu se decenijama samo pričalo.
Zato ponovo tražim povjerenje građana – da završimo HE „Dabar“ i druge započete projekte, da otvorimo nova radna mjesta, još snažnije povežemo Hercegovinu sa Srbijom i ostatkom Republike Srpske i napravimo ovaj prostor mjestom u kojem će naša djeca željeti da ostanu.
Na kraju, to je jedino pravo mjerilo našeg uspjeha.
Napišite svoj komentar!