IMG_7568_resized_20230309_070007654.JPG (215 KB)

Otvaranjem izložbe arhivske građe pod nazivom "Arhiva i biblioteka episkopa Atanasija Jevtića 1938-2021" u Galeriji Kulturnog centra Trebinje večeras je počela trodnevna manifestacija „Sjećanje na vladiku Atanasija“, povodom dvije godine od njegovog upokojenja, a u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske i njene novoosnovane Zadužbine vladike Atanasija.

Izložba je nastala zajedničkim radom Arhiva SPC, Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske i Narodne biblioteke Srbije, a autori su Radovan Pilipović, Nemanja Kalezić i đakon Nenad Idrizović.

Na otvaranju izložbe, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je istakao da je vladika Atanasije svom narodu bio sve - duhovni otac, pastir, prijatelj, učitelj, sabrat i neko ko se danonoćno molio za svoje Hercegovce, posebno kada je bilo najteže.

"Vladiku besmrtnog imena smo svi doživljavali kao najveće dijete među djecom. Hercegovina je sa svojim vladikom živjela i doživjela Vaskrs, a narod je imao uz sebe baš onakvog čovjeka kakvog je samo mogao da zamisli. Zato je teško govoriti o vladiki Atanasiju, jer šta god da se kaže nije dovoljno“, naveo je Ćurić.

Ćurić je dodao da arhiva i biblioteka vladike Atanasija obiluju izuzetnom građom velike vrijednosti i da je to samo dio onoga što nam je ostavio, te poručio da će grad Trebinje pomoći da se sačuva sve što je on decenijama bilježio, sakupljao i čuvao.

"To je važan zadatak da bi buduća pokoljenja znala ko je ovom kamenitom području utvrdio poljuljane temelje, vratio narod crkvi i vjeri pravoslavnoj i postavio moralne dijagonale za sve vijekove vijekova", rekao je Ćurić.

On je podsjetio da je episkop Atanasije imao takvu energiju, volju, snagu i ljubav da je grlio svakoga ko mu se obrati, pa tako i one koje je masovno krštavao početkom devedesetih širom Hercegovine.

"Tada je postavio temelje besmrtnosti među Hercegovcima i svim pravoslavnim. Čuvajući uspomenu na vladiku Atanasija čuvamo sebe i svoje biće, iskazujući poštovanje i vječnu zahvalnost za sve čemu nas je učio dok je sa nama hodio zemljom Svetog Save i Svetog Vasilija Ostroškog", istakao je Ćurić.

On je dodao da je svima bila čast biti savremenik vladike Atanasija i živjeti u vremenu u kome je on obavljao Božiji zadatak na zemlji, o čemu će pisati istorija i svjedočiti pokoljenja.

IMG_7574_resized_20230309_070058333.JPG (234 KB)

Radovan Pilipović, direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve /SPC/ Radovan je naveo da izložba pokazuje pisanu zaostavštinu jedne velike ličnosti koja je bila u Hercegovini u najteže vrijeme za srpski narod, krajem 20. i početkom 21. vijeka.

On je rekao da svi u Hercegovini znaju koliki je trag ovdje ostavio vladika Atanasije i da su kroz njegovu arhivsku građu i biblioteku nastojali da pokažu njegovo intelektualno interesovanje za pisanu riječ.

„Vladika Atanasije je bio arhijerej, bogoslov i čovjek koji se bavio teologijom na praktičan i akademski, ali prije svega na pastirski način. Protekli Odbrambeno-otadžbinski rat je zahtijevao veliku društvenu odgovornost od SPC i hvala Bogu da je SPC imala takvog arhijereja kao što je bio vladika Atanasije", istakao je Pilipović.

IMG_7555_resized_20230309_065757535.JPG (190 KB)

Nemanja Kalezić iz Narodne biblioteke Srbije je rekao da od juna prošle godine sistematizuju veliku zaostavštinu vladike Atanasija i pripremaju ovu izložbu, koja se sastoji od 31 eksponata na kojima je predstavljena njegova arhiva i biblioteka.

"Biblioteka vladike Atanasija broji oko 17.000 knjiga, a na oko 12.000 knjiga se vidi da su intenzivno korišćene, po čemu se pokazuje njegova fantastična erudija i znanje", rekao je Kalezić i dodao da se u bogatom arhivu nalaze i njegove prepiske sa upokojenim mitropolitom crnogorsko- primorskim Amfilohijem, svetim ocem Justinom Popovićem, i dokumentacija iz perioda Odbrambeno-otadžbinskog rata.

On je dodao da će biti potrebne godine da se biblioteka i arhiva vladike Atanasija sistematizuje, da bi se približila narodu njegova bogata zaostavština.

Izložba "Arhiva i biblioteka episkopa Atanasija Jevtića 1938-2021" u Galeriji Kulturnog centra Trebinje biće otvorena 15 dana.

Umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije upokojio se 4. marta 2021. godine u Trebinju.

IMG_7564_resized_20230309_065853831.JPG (219 KB)