Osim po medu, vinu, ukusnom siru i ljekovitom bilju, Hercegovina je poznata i po izuzetno zdravom i hranljivom voću – smokvama. Značaj i kvalitet ovog voća prepoznaoje i Trebinjac Božo Vlačić, koji je među prvima počeo da se bavi plantažnim uzgojem i preradom smokve.


Likeri, džemovi, slatko, rakija, samo su dio proizvoda, koje Vlačić pravi od ovog neobičnog, mediteranskog voća. Međutim, tu nije stao. Odlučio je da iskoristi sve što mu smokva pruža, pa čak i njen list. Iako mnogima zvučio neobično, od smokvinog lista ovaj Trebinjac proizvodi brašno.
– Smokva je izuzetno zdrava i zahvalna voćka i od nje koristimo doslovno sve. Brašno koje pravimo od smokvinog lista odlično je kao začin, a u kombinaciji sa vrelim mlijekom može da se koristi kao lijek protiv bronhitisa. Osim brašna pravimo i čaj od lista smokve, koji je jako dobar za regulaciju šećera – priča Božo za naš portal.
Rakija od suve smokve
Božo je redovan posjetilac sajmova širom zemlje i regiona, a njegovi proizvodi privlače pažnju gdje god se pojavi. Vlačićeve prerađevine od smokava do sada su osvojile brojne nagrade i priznanja. Među njima je i rakija od suve smokve, na koju je naš sagovornik posebno ponosan.
– Rakija se peče kao i svaka druga, samo što za razliku od, na primjer loze, gdje je ponekad potrebno pojačati slador, ja kod smokava moram da ga smanjujem, jer je slador kod smokve izuzetno visok – kaže naš sagovornik i dodaje da je njegova rakija od suve smokve prošle godine nagrađena na sajmu u Mrkonjić Gradu.
Božo proizvodi i slatko od guljenih i zelenih smokava, džemove za dijabetičare, smokve sa orasima, suve smokve, a za sve svoje proizvode kaže da su domaći i ručno napravljeni, bez aditiva i konzervansa, baš kao što su to nekada radile naše bake.

Zahvalna voćka

Trenutno ima zasađenih blizu 500 stabala, a ove godine razmišlja da proširi proizvodnju. Kaže da je planirao da napravi 100 000 tegli različitih proizvoda od smokava. Sa prodajom, priča, nema problema, jer svako ko jednom proba ove proizvode, obavezno postaje i kupac.

Za smokvu Božo kaže da je izuzetno zahvalna, ali i specifična voćka. Ne zahtijeva mnogo pažnje, osim rezidbe i đubrenja. Najveći problem Božu predstavljaju ptice od kojih je često teško sačuvati plod. Na pitanje kako rješava ovaj problem Božo nam kroz smijeh odgovara: „Ako rodi, biće svakome“.
Cijene proizvoda od smokava

smokve (2)
Za kilogram suvih smokava potrebno je izdvojiti između 10 i 12 KM. Pakovanje brašna od smokvinog lista košta sedam maraka, rakije i likeri 10, dok je za džemove i pekmeze u tegli od pola kilograma potrebno izdvojiti osam maraka.

Od japanske organizacije „Džaika“ Božo je prošle godine dobio sušaru za voće, što mu uveliko olakšava posao, jer su suve smokve jedan od proizvoda, koji se najviše traži.
Kada je riječ o vrstama, u Vlačićevom smokviku zastupljene su uglavnom autohtone, hercegovačke sorte.
– Ima tu svega poput petrovače, koja prva sazrijeva, oko 15. jula, pa do zimice, koju smo prošle godine brali 15. novembra. Imamo i klapavice, sušarice, šaragulje i druge slične vrste – kaže Vlačić.
Prošla godina za uzgoj smokava, kaže naš sagovornik, bila je izuzetno uspješna. Rod je bio dobar, pa je na nekim stablima mogao da ubere i do 200 kilograma ploda. Vlačić se nada da će rod biti dobar i ove godine. Inače, Božo Vlačić jedini je prerađivač smokava u RS, a najveći u BiH.
Neda Petković/Srpskakafe