Jovanović napominje da je pitanje da li će druga strana to da prihvati, jer je preko visokog predstavnika stekla indirektno pravo da se miješa u unutrašnje stvari BiH i da ih usmjerava u pravcu svojih viđenja i interesa, a mimo osnova koje je postavio Dejtonski sporazum.
- Pošto je u pitanju Savjet bezbjednosti, gdje se stalni članovi dijele po pitanju daljeg opstanka visokog predstavnika, moguće je i da će Zapad da nađe neki interes u tome da sačuva svoj obraz time što bi novi predstavnik bio još godinu dana, ali ne bi imao ovlašćenja da menja stvari na terenu što su činili prethodni - kaže Jovanović, koji je i bivši ambasador SRJ u UN.
On objašnjava da je sada pitanje vaganja interesa Zapada i ocjenjuje da bi Zapad mogao da izađe u susret tom prijedlogu, ako stvarno želi da sačuva Savjet bezbjednosti i kooperaciju u njemu, a to znači - perspektivu dalje saradnje sa Rusijom, pa i Kinom po raznim pitanjima, posebno u vezi sa BiH.
- Ali, ako Zapad ima neke druge, da uslovno nazovem, maligne ciljeve u vezi sa BiH, koji bi se približavali interesima vrha bošnjačkog rukovodstva, da se na neki način ne samo smanji nego i minira suština entiteta Republike Srpske, onda bi to bio problem i onda taj predlog ne bi prošao - zaključuje Jovanović.
On ističe da bi "ipak dao vjeru zdravom rasuđivanju pravih interesa Zapada u BiH“, a to je da se očuva mir na principima koji su već usvojeni i da se na bazi tog mira, sa jačanjem procesa dobre volje na svim trima stranama, učvrste odnosi i strukture u BiH koja bi podjednako odgovarala interesima i uvjerenjima sva tri naroda.
- Zaključak je da je neizvjesno kako će Zapad na ovo reagovati – ako nema neke skrivene ciljeve, on bi prihvatio ovaj prijedlog, a ako bi imao neke skrivene ciljeve, ili neskrivene, ali koje želi da ostvari pomoću visokog predstavnika, onda to neće prihvatiti - zaključio je Jovanović.
Rusija i Kina podijelile su članicama Savjeta bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.
U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je uvid imala agencija AP, navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.
U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.
Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja imenovali su Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom.
Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzime funkciju nakon ostavke Valentina Incka koji je tu dužnost obavljao 12 godina.
Napišite svoj komentar!