U okviru kampanje „Sva lica pristupačnosti“, danas je u Trebinju održan „Muzej pristupačnosti“ s ciljem animiranja javnosti o načinima poboljšanja kvaliteta života i integracije osoba sa invaliditetom.muzej-razlicitost.jpg

Sanja Đermanović, ispred tima koji učestvuje u realizaciji ovog projekta kaže da položaj osoba sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini nije dobar.„Zbog toga smo mi ovaj projekat napisali. Moram istaći da je ovo prvi projekat u našoj državi koji predvodi organizacija osoba sa invaliditetom, a to je Organizacija UDAS u partnerstvu sa Helsinškim parlamentom građana Banja Luka i Udruženjem građana ''Nešto Više'', Sarajevo“, kaže ona i dodaje da je jedna od projektnih aktivnosti – podizanje senzibiliteta nevladinih organizacija i civilnog društva kojima nije primarni cilj baviti se licima sa invaliditetom ali da se uključe u inicijative da bi se čuo glas ove osjetljive kategorije.

„Svaki i mali pomak u podizanju svjesti građana o licima sa invaliditetom je za nas veliki korak“, kaže Miroslav Andrić, ispred Udruženja amputiraca Trebinje.

Andrić ističe da je od velike važnosti da je i ovo udruženje učesnik u ovom projektu.„Mi smo tu da dokažemo da se možemo baviti i sportom i svim poslovima za koje smo sposobni. Dosta toga je urađeno do sada ali su najveći problemi i dalje te neke fizičke barijere. Recimo, imamo pristup u prizemlje, a nemamo na spratove ili kabinetsku nastavu. Vječiti problem je ta borba sa ortopedskim pomagalima i potrebno je to riješiti jer imamo mlade ljude u kolicima. Mi moramo da se borimo za što bolje uslove za život, stalno da upozoravamo, da podsjećamo na naše probleme“, kaže on.

Da su ortopedska pomagala jedan od najvećih problema, potvrdila je i Milica Ijačić, odbornik u Skupštini Grada.

„Ja kada govorim o barijerama mogu reći da je to najveća barijera sa kojom se osobe sa invaliditetom susreću. Ako nemamo odgovarajuća kolica kojima možemo da se krećemo, mi ne možemo iz kuće. Džaba nam onda što su riješene prepreke na ulici, ulazi u javne ustanove kada nemamo kvalitetna kolica. Naravno da treba rješavati i ostale probleme i ja bih se ovom prilikom osvrnula na problem gluvonijemih osoba jer u Hercegovini nemaju tumača za njihov jezik i svakodnevno se susreću sa tom problematikom kako da prenose informaciju ili da je dobiju“, istakla je Ijačić.

Mijat Šarović, potpredsjednik Skupštine Grada Trebinja kaže da je Grad Trebinje jedan od pet lokalnih zajednica gdje se intezivnije vodi projekat – ravnopravno različiti.„Sam naziv govori da mi svi nismo isti i da svi imamo neke različite potrebe i poteškoće. Upravo podršča lokalne zajednice, stvara preduslove da osobe sa invaliditetom imaju bolji i kvalitetniji život. Grad Trebinje godinama podržava rad nevladinih organizacija koje se bave pravima osoba sa invaliditetom i pruža im različite oblike podrške kao što su finansijska, učešće u sufinansiranju nekih projekata koje finansira Evropska unija ... I možemo reći da su osobe sa invaliditetom u potpunosti prihvaćene, prepoznatljive u Trebinju i da ih zajednica bez ikakvih predrasuda prihvata“, objasnio je Šarović.

Događaj se realizuje u okviru projekta ''Zajendice različitih, ali ravnopravnih građana'', a finansira ga Evropska unija.