slavska-svijeća.jpg

Uz kolač i žito, slavska svijeća jedan je od glavnih simbola krsne slave. Običaji njenog paljenja, gašenja i čuvanja razlikuju se među porodicama.

Oglas

Slavska trpeza okuplja porodicu i prijatelje, ali smisao krsne slave ne čine samo hrana i gostoprimstvo. To je dan posvećen porodičnom svetitelju, molitvi i tradiciji koja povezuje generacije. Među njenim prepoznatljivim simbolima posebno mjesto zauzima slavska svijeća.

Ko pali slavsku svijeću?

Pali je domaćin, odnosno osoba koja predvodi slavu. Prethodno se prekrsti i pomoli, a ponegdje svijeću i cjeliva. Čitaju se "Oče naš", "Bogorodice Djevo" ili molitva Svetom Duhu.

Svijeća se pali na dan slave: ujutru, prije rezanja kolača, uz dolazak sveštenika ili prvog gosta, prema porodičnom običaju.

Kakvu svijeću izabrati?

Tradicionalno se bira pčelinji vosak, simbol čistote i truda. Kupuje se u crkvenim ili manastirskim prodavnicama. Često je duga oko 60 centimetara, ali veličina zavisi od mogućnosti i potreba. Postavlja se u stabilan svijećnjak, dalje od zapaljivih ukrasa.

Kada i kako se gasi?

Često gori do odlaska gostiju, ali nikada bez nadzora. Ne pomjera se dok plamen gori.