Dubravka-perotic-naslovna (1).jpg

Ljeto donosi mnogo radosti, ali i ozbiljne zdravstvene izazove. Sve više stručnjaka upozorava na štetne posljedice pojačanog sunčevog zračenja koje, zbog oštećenja ozonskog sloja, postaje sve agresivnije. Dermatolozi ističu da izlaganje suncu bez zaštite može imati ozbiljne i dugoročne posljedice – od opekotina i pigmentnih promjena, pa sve do karcinoma kože.

U razgovoru za portal Trebinje Danas , dermatolog Dubravka Perotić ukazuje na to da je problem daleko ozbiljniji nego što većina građana misli.

dubravka-perotic.jpg

UV indeks – tihi pokazatelj opasnosti

Doktorica Perotić napominje da se štetnost sunčevog zračenja danas najpreciznije mjeri UV indeksom, koji tokom ljetnih mjeseci u Hercegovini dostiže veoma visoke vrijednosti.

"U zadnje vrijeme dosta se priča o promjenama atmosfere, o štetnom uticaju sunčevog zračenja iz čitavog spektra, posebno UV zraka. To je rezultat oštećenja atmosfere, odnosno ozonskog sloja. Zajedno sa UV zracima, kroz atmosferu prolaze i druge vrste infracrvenih zraka koje nepovoljno djeluju na kožu. Štetnost se očitava mjerenjem UV indeksa zračenja, koji je sada u ovom periodu jako visok – 9 do 10 – što je izrazito povišeno", ističe ona.

Koža pamti sve: Od opekotina do malignih promjena

Dugotrajno izlaganje suncu ne utiče samo na izgled kože već i na njenu ćelijsku strukturu.

"Posljedice su različite – od akutnih opekotina i raznih pigmentnih promjena, pa sve do ozbiljnih uticaja UV zraka na genetsku građu ćelije. Oni utiču na DNK strukturu i dovode do pojave malignih tumora na koži", upozorava Perotić.

Najugroženije su bebe, djeca i osobe svijetle puti

Posebnu pažnju treba obratiti na osjetljive grupe koje prirodno imaju slabiju zaštitu kože.

"Najugroženija su djeca, posebno do godinu dana – ne treba ih izlagati suncu. Tu podrazumijevamo i boravak na plažama i sunčanje. U rizičnu grupu spadaju i osobe sa svijetlom puti, fototip jedan i dva, koje gotovo nikada ne mogu postići tamniju boju, čak ni tokom dužeg izlaganja suncu. One lako izgore, i to i na kratkotrajno izlaganje suncu.

"Takođe, ugrožene su i osobe koje imaju oštećenja DNK, koje su lično imale neki oblik malignog tumora kože, kao i oni koji u porodici imaju porodičnu anamnezu takvih oboljenja"

kreme-suncanje.jpg

Zaštita kože nije samo za more – već za svaki dan

Veliki broj ljudi zaštitu kože i dalje poistovjećuje isključivo sa odlaskom na plažu, što je ozbiljna greška.

"Prva stvar koju značajan procenat ljudi ne poštuje jeste da se nanošenje krema sa zaštitnim faktorom ne odnosi samo na plažu i kupanje. Tokom boravka na otvorenom u sunčanom periodu – a kod nas je to od aprila, maja, pa sve do kraja oktobra – UV indeksi su jako visoki i izrazito štetni", objašnjava doktorica.

"Uvijek preporučujem posebno preparate koji su namijenjeni za lice. Predlažem dermokozmetiku koja se kupuje u apotekama. Važno je da se koristi tokom svakog boravka na otvorenom. Kada se kupamo ili oznojimo, preparat se mora ponovo nanijeti. Takođe, treba nanijeti dovoljnu količinu kreme, naročito ako smo na kupanju"

Samopregledi mladeža mogu spasiti život

Redovan pregled kože i mladeža ključan je korak u prevenciji ozbiljnih oboljenja.

"Tokom života se pojavljuju mladeži i treba obratiti pažnju na promjene postojećih mladeža – da li se mijenja veličina, oblik. Obično su dobroćudne promjene simetrične i pravilnog oblika. Treba obratiti pažnju na promjenu boje, pojavu simptoma poput svraba, peckanja ili krvarenja – to su već ozbiljni znaci". 

Doktorka za naš portal objašnjava da je ovaj pregled bezbolan, te kada bi trebalo da razmišljamo o posjeti dermatologu.

"Osobe koje su imale melanom kože ili imaju porodičnu anamnezu treba da redovno kontrolišu mladeže. Treba pratiti da li ima nekog odstupanja u odnosu na prethodni period. Dermoskopski pregled je metoda koju u JZU Bolnici radimo već 20 godina. U novoj Bolnici ćemo imati i novi digitalni aparat, gdje se može raditi mapiranje cijelog tijela, pratiti i bilježiti promjene – to je jedna sofisticirana usluga. Pregled je bezbolan. Ne mora svaka flekica biti problematična, ali je ipak bolje provjeriti – preventivno", zaključuje doktorica Perotić.