Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman pozvali su američkog predsjednika Donalda Trampa da ne pokreće vazdušne napade na Iran.
Saudijska Arabija, Katar, Turska i Oman pozvali su američkog predsjednika Donalda Trampa da ne pokreće vazdušne napade na Iran, strahujući da bi takav potez Vašingtona mogao da dovede do velikog i nerešivog sukoba na Bliskom istoku. Čini se da je lobiranje dugogodišnjih američkih saveznika pomoglo da se Tramp, barem za sada, odvrati od vojnog napada.
Saudijski ministar spoljnih poslova, princ Faisal bin Farhan, juče je telefonom razgovarao sa kolegama iz Irana, Omana i Turske. U slučaju Saudijske Arabije, uzdržanost se ispoljila i kroz odbijanje da Sjedinjenim Državama ustupi svoj vazdušni prostor za eventualne napade.
Iran je i dalje politički udaljen od zalivskih država, dijelom zbog kontinuirane podrške mreži regionalnih posrednika poznatoj kao “osovina otpora”, odbijanja da podrži rješenje o dve države za Palestinu, kao i zbog sporova oko tri ostrva u Zalivu na koja pravo polažu Ujedinjeni Arapski Emirati, uz podršku Saveta za saradnju u Zalivu.
Uprkos tome, iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči krenuo je u niz posjeta arapskim prestonicama s ciljem poboljšanja odnosa. Prošle godine posjetio je Bahrein, postavši prvi iranski ministar koji je to učinio od 2010. godine, a u Kairu je boravio četiri puta u pokušaju da obnovi odnose prekinute 2016. godine. Odnosi između Saudijske Arabije i Irana, nekada najzategnutiji na Bliskom istoku, već tri godine su na putu oporavka, piše Guardian.
Regionalna bezbjednost i uticaj Izraela
Sve zalivske države svjesne su i potencijalnih poremećaja koje bi Iran mogao da izazove u pomorskom saobraćaju u Zalivu. Aragči je nedavno pokušavao da uveri zalivske države da Iran predstavlja manji rizik po globalnu stabilnost od Izraela.
Taj argument postao je uvjerljiviji nakon što je Izrael prošlog septembra bombardovao Dohu s namjerom da ubije pregovarače Hamasa koji su gotovo deceniju živjeli u katarskoj prestonici. Izraelci nisu uspjeli da pogode svoje primarne mete, ali su navodno ubili pet niže rangiranih članova te grupe.
Sjedinjene Države, koje nisu bile unapred obavještene o napadima, direktno su se izvinile katarskom emiru i ponudile nova bezbjednosna jamstva Dohi kako bi je zaštitile od daljih izraelskih napada. Katar je tada optužio Izrael da pokušava da sabotira svaku priliku za mir u regionu. Specijalni izaslanik SAD, Stiv Vitkof, podržava ulogu Katara kao globalnog posrednika.
Strah od nestabilnosti i pozivi na dijalog
Aragči je arapskim liderima objasnio razloge Teherana za gušenje protesta. Iako mnoge države u regionu duboko zamjeraju djelovanje iranskih posredničkih snaga u Libanu, Iraku i Jemenu, malo koja bi pozdravila rušenje autoritarnog režima uličnim protestima podstaknutim padom životnog standarda.
Takav ishod mogao bi da dovede do nove demokratske tranzicije ili čak do fragmentacije Irana, što bi predstavljalo opasan presedan. Na primjer, Saudijska Arabija je nedavno ugušila pobunu na jugu Jemena koja je pretila teritorijalnom integritetu zemlje, dok egipatsko vojno rukovodstvo ulaže veliku energiju u suzbijanje poziva na reforme u oblasti ljudskih prava.
Portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova, Madžed al-Ansari, rekao je novinarima: “Veliki izazovi u regionu – a govorimo o unutrašnjim i spoljnim izazovima u različitim zemljama – zahtjevaju od svih nas da se vratimo za pregovarački sto.”
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan takođe je pozvao na dijalog. “Nadamo se da će Sjedinjene Države i Iran rešiti ovo pitanje međusobno – bilo putem posrednika, drugih aktera ili direktnog dijaloga. Pažljivo pratimo ove događaje.”
Napišite svoj komentar!