U Hramu Sabora Srba Svetitelja u Štutgartu u petak, 1. februara, održano je zanimljivo književno veče pod nazivom “Preko praga Solunske 28“ na kojem su predstavljene knjige “Preko praga“ vladike diseldorfsko-njemačkog Grigorija i “Solunska 28“ autora Neleta Karajlića.


Književna veče bila je izuzetno posjećena, a bio je prisutan i veliki broj diplomatskih predstavnika.


Književno veče “Preko praga Solunske 28“ koje je otvoreno nastupom Hramovnog Hora – „Sveti Car Lazar“ bilo je podijeljeno u tri dijela. U prvom dijelu književne večeri vladika Grigorije govorio je o knjizi „Solunska 28“, a Nele Karajlić knjizi vladike Grigorija „Preko praga“.




U drugom dijelu književne večeri vođen je razgovor na temu otadžbine, zavičaja i života u dijaspori, a treći dio književne večeri „Preko praga Solunske 28“ bio je posvećen pitanjima publike.


Vladika Grigorije odgovarajući na pitanja prisutnih govorio o mnogim temama, a između ostalog i ljubavi kazavši da ljubav nije data već zadata. “Vrlo često mladići i djevojke čekaju ljubav. Ljubav nije data, već zadata. Ako tako shvatimo život i svijet onda ćemo uvijek da budemo srećni, jer uvijek ima neko ko nas voli i mi uvijek možemo u sebi da nađemo životne sokove da možemo da volimo. Zbog toga je i ljubav prema sebi nešto dobro. Zato treba da volimo sebe, ali tako da volimo i druge. U tom slučaju ima šanse da bude dobro“, poručio je vladika Grigorije.


Vladika je u jednom odgovoru kazao i to kako smo stalno između izbora dobra i zla, između da i ne. “Međutim ja sam u jednom trenutku bavljenja teologijom počeo da shvatam da ne postoji izbor između ‘da’ i ‘ne’, postoji samo ‘da’. To sam shvatio na vjenčanju. To je jedini pravi izbor. ‘Da’ životu i ‘da’ ljubavi. Ima samo opcija da“, naglasio je vladika Grigorije.


Upitan o tome da li smo ugroženi prisustvom drugih religija, vladika Grigorije je rako da je to zapravo prednost. Ispričao je kako je u svom rodnom Varešu bio jedini Srbin u srednjoj školi što ga je podsticalo da bude bolji. “Jedne godine su mi rekli da su naši đaci najbolji u Gimnaziji u Mostaru. Od tri najbolja đaka, tri su bila Srbina, a ima ih možda svega pet u toj školi“, kazao je vladika dodajući da je konkurencija dobra. “Mi ne treba da mislimo da smo superiorni, već da uzmemo od svih što je najbolje i da imamo svoj kofer“, rekao je vladika napominjući da ima mnogo toga da se nauči od drugih, ali da ne treba da imamo nikakve komplekse od drugih.

Govoreći o ljudima koji su mu bili inspiracija za knjigu, vladika Grigorije govorio je o važnosti običnih ljudi i susretima s mnogima od njih. Tako je prisutnima ispričao i svoj nedavni susret sa jednim Kinezom u Diseldorfu koji mu je izliječio glavobolju.

“Jedan Kinez u Diseldorfu izliječio mi je glavobolju. Iglicama me boo, osam puta sam išao na terapiju i već tri mjeseca me ne boli glava. Dok sam tamo odlazio pitao me šta radim. Kada sam rekao da mi pošalje račun napisao mi je pismo. U pismu piše – ja sam shvatio da vi predvodite jednu zajednicu ljudi koji se mole Bogu. Čovjek koji to radi treba da bude zdrav. Ako ste vi ozdravili ja sam srećan. Sad bih trebao da vam pošaljem račun. Ako bih htio da šaljem račun onome zbog koga sam ovo radio, to bi bio Bog, ali ne znam njegovu adresu. Prema tome neću vam slati račun. Taj Kinez je onda bio jedan od gostiju za Svetog Savu“, ispričao je vladika Grigorije.

Otkrio je da je i završio B1 njemački i predložio svima da uče jezik.

Karajlić je za knjigu “Preko praga“ kazao da isijava posebnom toplinom, te da da je posebno oduševljen vladikinim pristupom likovima, pa čak i negativnim za koje nalazi prostora za opravdanje i oprost. “Jako lijepo mi je bilo čitati to kako vladika u svom tekstu dijeli ljude- i to je podjela koju i ja favorizujem. To je podjela na ljude i neljude, bez obzira na vjeru i naciju“, rekao je Karajlić.

On je naglasio da se kroz knjigu vladike Grigorija vidi i posebna ljudskost i humanost koju vladika Grigorije ima. “Vladika je kroz svoju priču rekao i to da mi odlazimo tamo odakle smo i došli i njegov pogled na smrt je mene ohrabrio, a pretpostavljam da je to bila i namjera pisca- da nas uvjeri i ohrabri da je vjera nešto što nam garantuje lakše preseljenje“, dodao je Karajlić.

Izvor: Top portal