Za četiri mjeseca, otkako je počeo sa zvaničnom proizvodnjom, pogon za preradu bijelog luka u Ljubinju, osim domaćeg, uspio je da plasira prerađevine na tržište Crne Gore i Srbije.


Jedinstvena prerada toga povrća na Balkanu, zasnovana je na evropskim propisima, pa bi prerađevine uskoro trebalo da stignu i na tržište Evropske unije.
Za osvajanje tehnologije prerade i stabilizaciju proizvoda, bilo je potrebno petnaest mjeseci.
Ranijih iskustava u ovoj oblasti, u regionu, nije bilo, pa pionirske korake prerade prave sami.
"Radimo na uspostavljanju nove vrste proizvodnje, novih standarda, brenda, novih tehnologija, svega što je bilo nepoznato u našim krajevima", rekao je Mišo Popara, direktor "Farmavita" iz Ljubinja.
Prerađevine od bijelog luka zasnovane su na domaćoj sirovini i domaćim sortama. Najveći dio pripreme i obrade obavlja se ručno. Automatizovanih linija nema.
Na bh. tržištu, u Crnoj Gori i Srbiji, stabilizovalo se pet-šest proizvoda. Za, do sada, nepoznate domaće prerađevine, biće potreban duži period usklađivanja proizvodnje i otkupa sirovine, preradu, prepoznavanje na tržištu i plasman.
"Sva jedinjenja i sve sirovine koja se nalaze u sirovini prilagođeni su Evropskoj uniji, i regulativi. Isto tako i hasap sertifikat o higijsnskim zahtjevima zadovoljava sve uslove izvoza", istakla je Vanja Milošević Đogo, tehnolog.
Mjesečna proizvodnja povećava se za po hiljadu jedinica. Cilj je da se dostigne godišnja prerada od stotinu tona ili milion jedinica. Sa manjim brojem hercegovačkih poljoprivrednika postignut je dogovor o proizvodnji i otkupu bijelog luka.
Pravo stanje proizvodnje biće poznato za mjesec-dva, kada počinje sadnja.
RTRS