struja3.jpg

BiH je u proteklih osam mjeseci uvezla tri puta više električne energije u odnosu na isti period lani, a iz nadležnih preduzeća kao razlog navode smanjenu proizvodnju struje zbog izuzetno loše hidrologije, što ih je primoralo da veće količine kupuju na tržištu po znatno višim cijenama.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja avgusta uvezena je električna energija u vrijednosti od 447,071 miliona KM, dok je istovremeno lani stigla struja "teška" 138,309 miliona maraka.

Najviše električne energije ove godine uvezeno je iz Hrvatske i to u vrijednosti od 210,311 miliona maraka. Slijedi Slovenija, odakle je stigla struja vrijedna 71,934 miliona KM, te iz Srbije u vrijednosti 53,798 miliona KM.

Generalni direktor "Elektroprivrede Republike Srpske" Luka Petrović izjavio je za "Glas" da je ove godine proizvodnja električne energije iz hidroelektrana smanjena i do 50 odsto zbog izuzetno loše hidrologije, što je direktno uticalo na rast nabavne cijene struje.

- Nedostajuću hidroenergiju moramo nadoknaditi kupovinom na tržištu, što je znatno skuplje. Slična situacija bila je i 2024. godine, ali smo tada imali stabilan rad termoelektrana, dok je ove godine zbog njihove nestabilnosti i loše hidrologije uvoz bio još veći, a samim tim i nabavna cijena električne energije - istakao je Petrović.

On je dodao da "Elektroprivreda" inače nastoji da struju prefakturiše po nabavnim cijenama, ali da je ove godine to bilo nemoguće, pa je preduzeće ostvarilo negativan rezultat.

- Računica je jednostavna, prosječna cijena po kojoj električnu energiju prodajemo građanima iznosi 39,7 evra po megavat-času, a privredi 75 evra. Nabavna cijena na tržištu je viša od toga, što znači da prodajemo jeftinije nego što kupujemo - naveo je Petrović.

Prema njegovim riječima, postoje dva načina da se taj disbalans umanji, a to su smanjivanje ulaznih cijena električne energije ili povećanje cijene za krajnje korisnike.

- Ipak, mi to nismo činili ni prošle, ni ove godine, već smo se okrenuli kreditnim aranžmanima u nadi da će hidrološka situacija biti povoljnija, kako ne bismo troškove prebacivali na građane - naglasio je on.

Kao jedino trajno rješenje Petrović vidi u izgradnji novih izvora iz obnovljivih energija.

- U toku su obimni radovi na hidroelektranama "Dabar" i "Bistrica", a spremna su i tri projekta iz oblasti solarne energije za koja se očekuje zatvaranje finansijskih konstrukcija. Samo tako možemo obezbijediti jeftine megavat-časove i dugoročno očuvati najpovoljniju cijenu za potrošače – poručio je Petrović.

On je dodao da je problem visokih nabavnih cijena u termoelektranama posljedica zastarjele tehnologije i nedovoljnih ulaganja, dok hidroelektrane i dalje proizvode jeftiniju struju.

- Stanje pratimo iz mjeseca u mjesec, a na osnovu zahtjeva distributivnih preduzeća sagledaćemo situaciju i za ovu i narednu godinu – istakao je Petrović.

OBNOVLjIVE ENERGIJE

  • Podaci UIO BiH za osam mjeseci:

UVOZ Vrijednost ( u KM)

2025. 447.071.150

2024. 138.309.616

IZVOZ Vrijednost ( u KM)

2025. 583.527.195

2024. 403.591.687

IZVOZ

Podaci UIO pokazuju da je BiH za osam mjeseci ove godine izvezla električnu energiju u vrijednosti od 583,5 miliona KM, što je znatno više nego u istom periodu lani kada je izvoz iznosio 403,6 miliona maraka. Najveći dio izvozne struje otišao je u Srbiju, u vrijednosti od 183,8 miliona KM, dok je u Hrvatsku prodato struje u vrijednosti od 157,1 miliona KM, a u Crnu Goru 89,4 miliona KM.