Sveta Petka je u našem narodu prva adresa za žensku molitvu.
Njeno ime Paraskeva znači petak, dan posta i pripreme, pa nije čudo što je baš ona postala zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih, ali i onih koje nose kuću i porodicu na svojim leđima.
U crkvenom kalendaru njen glavni dan je 27. oktobar, dok se 8. avgusta obilježava Prenos njenih moštiju.
U toj simbolici stoji i odgovor zašto žene danas, jednako kao i prije sto godina, šapuću njeno ime nad svećom i vodom.
Ko je bila Sveta Petka i zašto se baš njoj žene obraćaju
Rođena je u Epivatu, na obali Mramornog mora, živjela skromno i isposnički, a predanje kaže da je napustila sve da bi služila Bogu. Zbog imena koje doslovno znači petak, njen kult je od početka bio vezan za ženske običaje, post i domaćinske zabrane petkom.
U narodnoj tradiciji Paraskeva Petka povezivana je sa ženskim rukotvorinama, predenjem i vezom, pa je vekovima predstavljana kao zaštitnica doma, vrlina i ženskog rada. Tako se u jednoj svetiteljki spojila i crkvena pobožnost i narodna vjerovanja o ženskoj snazi, strpljenju i mudrosti.
Put moštiju i mjesta ženske pobožnosti
Mošti Svete Petke su vijekovima putovale. Iz Epivata su prenijete u bugarsko Trnovo, zatim u Vidin, pa u Beograd, gde su dočekane sa velikim poštovanjem. Kasnije su prenijete u Carigrad, a potom u Jaši u Rumuniji, gdje se i danas čuvaju. U Jašiju se svake jeseni okupljaju hiljade ljudi koji stoje u redovima po nekoliko kilometara da bi prišli njenom ćivotu. Većinu njih čine žene, majke, supruge, bake, sestre, koje dolaze zbog zavjeta, molitve za djecu, zdravlje, porod ili mir u kući.
U Beogradu, na Kalemegdanu, sagrađena je kapela Svete Petke, tačno iznad izvora čija se voda smatra ljekovitom. Taj izvor postoji vekovima i jedno je od najposećenijih mesta u prestonici. Ljudi dolaze da zahvate vodu, prekrste se i u tišini izgovore svoju molitvu. Neke žene donose flašice vode za članove porodice koji nisu mogli da dođu, vjerujući da svetiteljka vidi i to.
Ženski običaji na njen dan
Na Petkovdan žene najčešće poste i odmaraju od teških kućnih poslova. Kažu da tog dana ne treba prati, šiti ni „podići iglu“, kako bi se sačuvao mir u kući i zdravlje ruku. U mnogim krajevima žene ustaju prije sunca, pale svijeću i zahvaljuju za ono što imaju. Taj dan se ne provodi u žurbi i buci, već u smirenju, molitvi i malim ritualima zahvalnosti. Neke poste u čast svetiteljke, druge donesu dar u crkvu, treće samo odvoje trenutak tišine i vjeruju da je to dovoljno.
Molitve Svetoj Petki
U pravoslavlju ne postoje “tajne molitve”, već iskrena riječ iz srca. Ali kroz vijekove su se oblikovale rečenice koje mnoge žene ponavljaju kada joj se obraćaju. Najpoznatija molitva glasi:
– Sveta Petko, Božja ugodnice, izmoli mi od Gospoda zdravlje tijela i duše, zaštitu za moju porodicu i mir u srcu.
U njoj nema velikih zahtjeva, nema dramatike, samo čista želja za mirom i snagom da se izdrži sve što život donese. Mnoge žene kažu da im je upravo ta jednostavna molitva pomogla u trenucima kad su bile na ivici snage.
Zavjet Svetoj Petki
Zavjet je lični dogovor sa Bogom, preko svetiteljke. Najčešće ga prave žene – majke koje mole za dete, one koje su ozdravile, koje su pronašle mir poslije teškog perioda, ili koje žele da se zahvale za nešto što su prebrodile. Zavjet može biti post, odlazak u crkvu svake godine, paljenje sveće, darivanje, ili jednostavno odluka da se u nekom dijelu života uvede više reda i molitve.
Najvažnije je da zavjet nije trgovina sa Bogom. On je podsjetnik na veru, na zahvalnost i na promenu koja dolazi iznutra. Zbog toga se i drži tiho, bez svedoka, kao lična odluka koja ne traži potvrdu drugih.
Zašto žene prepoznaju Svetu Petku
Postoje tri razloga zbog kojih žene osjećaju posebnu bliskost sa Svetom Petkom. Prvi je njena skromnost. Bila je žena koja je sve napustila da bi pronašla mir u duhu, i upravo u toj tišini mnoge vernice prepoznaju sebe. Drugi je naslijeđe, generacije žena su vijekovima učile svoje ćerke i unuke da se Petki mole za zdravlje, porod i snagu, pa je ta molitva postala dio ženskog nasleđa, poput recepta, savjeta ili priče.
Treći razlog je iskustvo. Mnoge žene koje su bile na hodočašću u Jašiju ili posetile kapelu na Kalemegdanu opisuju osećaj olakšanja, topline i mira koji se ne može rečima objasniti. Sveta Petka je ženska zaštitnica posebno i tu nema reči.
Sveta Petka: Žena koja razumije žene
Sveta Petka je ostala u narodu kao svetiteljka koja razumije ženu. Nije bila bogata, nije imala porodicu, nije tražila slavu. Živjela je tiho, u molitvi, posvećena drugima. U tom njenom putu žene i danas vide snagu – ne onu bučnu, već postojanu, koja izdrži sve oluje i ostane verna sebi.
Zato je njen kult toliko dubok i živ. Kapela na Kalemegdanu i ćivot u Jašiju nisu samo sveta mjesta, već tačke utehe, molitve i zahvalnosti. Tu žene dolaze da puste suzu, da zahvale i da krenu dalje. Njene molitve su jednostavne, a zaveti tihi, ali upravo u toj jednostavnosti leži njena moć, prenosi Ona.rs.
Zato se i danas, kad sve postane preglasno i teško, njeno ime izgovara polako, s vjerom i nadom:
Sveta Petko, moli Boga za nas.
Napišite svoj komentar!