Brajs Vinsent Govriluk (16) morao je prošle nedjelje biti spasen sa planine u Britanskoj Kolumbiji nakon što su ga instrukcije četbota za vještačku inteligenciju Kloda odvele na opasan i neprohodan teren.
Njegov slučaj je najnoviji u nizu incidenata koji upozoravaju na opasnosti oslanjanja na digitalne mape prilikom snalaženja u prirodi, piše Gardijan .
Uputstva sa pogrešnog puta
Govriluk se u subotu ujutru popeo žičarom do vrha planine Graus, gdje je zamolio Kloda da isplanira rutu do obližnje planine Kraun i nazad. To je zahtjevna osmočasovna šetnja koju planinski vodiči ne preporučuju početnicima, a sa vrha se pruža pogled na Vankuver, dolinu Frejzer i basen Kapilana. Govriluk, penjač u zatvorenom prostoru, pratio je uputstva, ali ga je četbot odveo sa planirane putanje.
Umjesto planinarske staze, našao se pred strmom liticom Udovice Arete, usponom od 520 metara koji zahteva opremu za penjanje i tehničko znanje. Nakon što je počeo da se penje, brzo je shvatio da je teren previše strm i da je zaglavljen u podnožju litice. Pozvao je majku, a zatim i hitne službe.
Spasilačka operacija
Policija je obavestila spasilačku službu Nort Šor, koja je poslala helikopter. Govriluk je bio preblizu stene da bi mu se letelica bezbjedno približila, pa su dva spasioca morala da se spuste konopcem da bi ga stigla. Prebačen je u bazu blizu brane Klivlend.
Spasioci su nakon intervencije rekli da je bio „veoma daleko“ od planirane rute. Veruje se da je to prvi zabilježeni slučaj da se planinar izgubio zbog vođenja vještačke inteligencije, ali to je samo nastavak niza problema u planinskom regionu jugozapadne Britanske Kolumbije, gdje se ljudi sve više oslanjaju na neprecizne digitalne alate.
Upozorenje Gorske službe spasavanja
Vođa potrage Pol Marki upozorio je da planinari ne bi trebalo da se oslanjaju na vještačku inteligenciju i naglasio da je dobra priprema ključna. Naveo je primjer iz jula kada su tri osobe spašene nakon što su isplanirale rutu koristeći Gugl mape. Aplikacija im je dala pogrešnu procjenu vremena, što sugeriše da bi 14-časovni pohod mogao biti završen za nešto više od pet sati.
„U ovom konkretnom slučaju, dječak je imao lampu za prednju stranu, dobru odjeću i čizme, rezervnu bateriju i hranu. Bio je prilično dobro opremljen za planinarenje, ali definitivno nije bio pripremljen niti opremljen za penjanje po stijenama“, rekao je Marki.
Objasnio je da vještačka inteligencija ima svoja ograničenja. „Klod nikada nije bio na terenu na kojem se našao ovaj šesnaestogodišnjak. Postoji ograničenje koliko vještačka inteligencija može da opiše neko područje. Ništa ne može da zamijeni kvalitetnu obuku i znanje orijentacije“, rekao je.
Marki je dodao da aplikacije ponekad pružaju previše informacija. „Primjetili smo da neke aplikacije obilježavaju staze na mjestima koja mi, kao spasilački tim, ne bismo željeli da vidimo. Ljudi vide rute koje im se čine dobrim, a onda upadnu u nevolju“, rekao je. „Glavna poruka je: nemojte se slijepo oslanjati na vještačku inteligenciju kao alat za planiranje. Ona nikada ne može zamijeniti dobro obrazovanje, obuku, iskustvo i donošenje pravih odluka na terenu.“
Napišite svoj komentar!