Reforma visokog obrazovanja odnosi se na primjenu evropskih preporuka za visokoškolske ustanove. U Srpskoj se provodi na skoro svim studijskim programima. Jedan od primjera reorganizacije studijskog programa jeste i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjaluci.
- Mi smo imali modifikacije svih studijskih programa. Primjer je i FPN, gdje je upisana druga generacija po novim studijskim programima i novim izlaznim profilima - rekao je rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin.
Posljednji Zakon o visokom obrazovanju donesen je 2020. godine, kada je formiran i Savjet za reformu visokog obrazovanja. Novina je da su članovi Savjeta, pored akademske zajednice, i predstavnici ministarstva i privrede. Cilj je da se uradi opsežna i detaljna analiza tržišta, radi dobijanja jasnijeg pregleda o potrebama radnih profila na tržištu rada. Tim povodom donesen je i dokument nazvan Mreža.
- Da bi se definisao broj upisanih studenata na sva tri cuklusa studija, zatim, da se definiše opravdanost osnivanja novih visokoškolskih ustanova i studijskih programa, da se definiše lista deficitarnih zanimanja i šta nam je sve potrebno - navela je predsjednik Savjeta za reformu visokog obrazovanja Nedeljka Ivković.
Ono što je sigurno jeste da će se na osnovu analiza, studijski programi spajati, a potom će se na zadnjoj godini studija odvajati izlazni profili. Pojedini programi biće i ukinuti. Ono na čemu je potrebno raditi jeste zaštita i očuvanje nacionalnih predmeta kao što su srpski jezik i istorija. U narednom periodu možemo očekivati i zakonske promjene koje bi trebalo da podrže reformu visokog obrazovanja, najavio je resorni ministar.
- Sa druge strane, uradićemo kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja i pokušati da unaprijedimo određene studijske programe kao i da afirmišemo što veći broj studenta da upišu jedan od dva Univerziteta u Srpskoj - izjavio je ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Željko Budimir.
Budimir dodaje da će inicijativa biti i za uvođenje srpskog jezika na sve studijske programe, ali i uvođenje nastave na engleskom jeziku.
Tome bi svakako trebalo da doprinese i međunarodna razmjena studenta, naročito sa Akademskom zajednicom Srbije, smatra profesor bezbjednosti Predrag Ćeranić.
Trenutno Savjet za reformu visokog obrazovanja provodi istraživanja i ankete u srednjim školama, analizira se upisna politika iz 2022/23 akademske godine, nastavlja reorganizacija studijskih programa, a u ovoj godini trebalo bi da bude usvojena i nova strategija o visokom obrazovanju radi unapređenja dobrih i mijenjanja loših stvari .
Napišite svoj komentar!