Ministri iz šest zemalja su na najvišem planinskom vrhu Njemačke dogovarali kako da efikasnije protjeruju odbijene tražioce azila - i u Avganistan i Siriju. Žele da njihove ideje postanu politika cijele EU.
"Evropski sistem mora biti pojačan i efikasniji", rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz redova bavarske konzervativne CSU.
Riječi su došle poslije sastanka sa kolegama iz Francuske, Poljske, Austrije, Češke i Danske.
Grupa je na sastanku na najvišem planinskom vrhu Njemačke, Cugšpice, u petak usvojila deklaraciju pod naslovom "Zajedničko efikasno smanjenje ilegalnih migracija".
Zemlje se zalažu za:
- Jačanje kontrole spoljašnjih granica
- Proširenje deportacija
- Veću saradnju sa trećim državama
- Danska preuzima koordinaciju
Tokom zajedničkog pojavljivanja sa ministrima i komesarom EU za unutrašnje poslove Magnusom Brunerom, Dobrint je jasno stavio do znanja da bi trebalo da budu uključene i druge zemlje EU.
Na sljedećem neformalnom sastanku ministara EU u Kopenhagenu, program će biti predstavljen ostalim državama.
"To je proces koji treba da uključi i druge zemlje EU", navodi se.
Danska, koju je na sastanku predstavljao ministar za pitanja stranaca Kare Dibvad Bek, koordiniraće ovaj proces u okviru predsjedavanja Savjetom EU. Na sastanku u petak nisu učestvovale zemlje poput Italije ili Grčke, u koje dolazi najviše migranata unutar EU.
Što se tiče kontrole spoljnih granica EU, Dobrint je naglasio važnu ulogu Poljske, koju je u grupi predstavljao ministar unutrašnjih poslova Tomasz Sjemonia.
Dobrint je izazvao kritike u susjednoj zemlji nakon što je naredio odbijanje tražilaca azila, između ostalog i na poljskoj granici, zbog čega je Poljska uvela sopstvene granične kontrole.
U petak su obje strane rekle da se slažu sa dogovorom.
Prema navodima oba ministra, Dobrint će se u ponedjeljak tokom posjete poljsko-bjeloruskoj granici lično uvjeriti u situaciju. EU optužuje Bjelorusiju da preko svoje teritorije krijumčari migrante iz drugih zemalja ka Uniji.
Deportacije u Avganistan i Siriju
U petak je Njemačka po prvi put pod novom vladom deportovala Avganistance u njihovu domovinu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova, avion sa 81 osobom osuđenom za krivična djela poletio je iz Lajpciga za Kabul. Katar je pomogao u organizaciji deportacije.
Prema njegovim sopstvenim izjavama, Dobrint planira da nastavi takve deportacijske letove, čak, preko posrednika kao što je Katar, pregovara sa talibanima koji vladaju u Kabulu.
Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner rekao je za Rojters da može da zamisli dalju saradnju sa Nemačkom u pogledu deportacija u Avganistan i Siriju.
Njemački kancelar Fridrih Merc istakao je da su deportacije u Siriju predviđene koalicionim sporazumom njegovih Demohrišćana i Socijaldemokrata.
"Vodimo se izvještajima koje izrađuje Ministarstvo spoljnih poslova, jer je ono nadležno. Za Avganistan ti izvještaji već postoje. Za Siriju se ti izveštaji trenutno izrađuju", rekao je on.
Međutim, izvještaji još nisu dovršeni zbog nepregledne situacije u Sriji, gdje su, pod novim vlastima, na tapetu etničke manjine. Od izvještaja će zavisiti da li će Njemačka protjerivati i u tu zemlju.
Postupak moguć izvan EU
U završnom dokumentu šest zemalja od petka navodi se da bi paket EU o migraciji i azilu usvojen 2024. godine trebalo brzo da bude primijenjen, ali i - pooštren.
Azilni postupci ubuduće bi trebalo da budu mogući i u trećim državama, dakle izvan EU, čak i ako migrant nema nikakvu vezu s tom državom. Trebalo bi da postoji više pravnih mogućnosti za deportacije, koje bi takođe trebalo da postanu uobičajene i za Siriju i za Avganistan.
"Države koje ne sarađuju u vraćanju migranata moraju se suočiti sa ograničenjima izdavanja viza", nastavlja se u završnom dokumentu, prenosi DW.
Napišite svoj komentar!