Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) najkasnije početkom 2023. planira organizovati novu aukcijuu za dodjelu frekvencija za razvoj 5G infrastrukture, a pripreme idu i za 6G mrežu te satelitske sisteme iduće generacije, najavio je direktor HAKOM-a Miran Gosta na konferenciji "5G&beyond".
Tu konferenciju organizirali su portal 5g.hr i kompanija Markoja, okupivši uz predstavnike HAKOM-a i one iz telekom kompanija te druge stručnjake, koji su istaknuli važnost investicija u infrastrukturu mreže nove generacije te potencijala nove tehnologije i njezinog uticaja na razvoj ekonomije Hrvatske.
Najavljujući novu aukciju za 5G frekvencije, direktor HAKOM-a je naglasio da je cilj tog procesa osigurati 5G posvuda te kvalitetnije telekomunikacijske usluge i razvoj digitalnog društva, izvijestili su organizatori konferencije.
Objasnio je da će na aukciji dodijeliti frekvencijske pojaseve 800 MHz, 900 MHz, 1.800 MHz, 2.100MHz te 2.600 MHz na nacionalnom nivou, koji su već u upotrebi i čije koncesije ističu u 2024. godini, a s ciljem transformacije 2G, 3G i 4G mreža prema 5G i 6G mrežama.
Na aukciji će uz to ponuditi i spektre iz 3,6 GHz pojasa na regionalnoj razini, koji nisu dodijeljeni tokom lanjske aukcije u avgustu, a ovisno o interesu tržišta razmotriće se i dodjela ostalih pojaseva od 26 GHz.
Širenje 5G mreže
Gosta je podsjetio i da skladno uslovima aukcije teleoperatori imaju zadatak s 5G mrežama do kraja 2025. pokriti 90 posto urbanog područja, 99 posto autoputeva te 95 posto željezničkih pravaca, kao i osigurati dostupnost 5G-a u četvrtini ruralne površine Hrvatske, a do kraja 2027. čak 50 posto ruralnog teritorija.
Nadaju se u HAKOM-u i da će u uklanjanju raznih barijera za razvoj tih mreža pomoći i Objedinjeni plan razvoja mreža pokretnih komunikacija, koji bi trebao služiti kao podloga za izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, te i kao dio Nacionalnog programa za oporavak i otpornost kojim se mijenja čitav paket zakona i pravilnika s ciljem olakšavanja gradnje telekomunikacione infrastrukture.
Član uprave kompanije Markoja Boris Markoja na konferenciji je naglasio da pri primjeni 5G tehnologija treba misliti i na održivi razvoj te stoga novu infrastrukturu graditi prema 5E načelima, što znači fokus i na ekologiju, brigu o energiji, ali i na etiku, jer je cilj 5G da se svi imaju internet i da to nikome ne čini zlo. S te strane, smatra i da će se u novoj infrastrukturi više koristiti i ekološki prihvatljivi materijali, poput industrijski lamelisanog drva kao nosača infrastrukture.
Direktor Uprave vazdušnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, saobraćaja i infrastrukture Krešo Antonović najavio je da će se u Hrvatskoj poticati bespovratnim sredstvima gradnja mreža u ruralnim područjima, jer se država i strateški opredijelila za uvođenje 5G mreže kao poluge ekonomije.
"Nacionalni plan razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture počeo je 2020., kada je sklopljeno prvih 20-ak ugovora koji obuhvaćaju 156.000 kućanstava. Nastavak tog programa planira se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i predviđenih 800 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Uz te EU potpore, važno je i ulaganje operatora", kazao je Antonović.
Profesor sa zagrebačkog FER-a Gordan Šišul naglasio je da bi 5G mreža trebala biti sto puta efikasnija nego li je sada, dok je član uprava HT-a Boris Drilo ocijenio da su hrvatske mobilne mreže jedne od najboljih u Evropi i da je potrebno puno napora da ih zadrže na toj razini.
Smjer razvoja "5G mreže posvuda" ovisi i o investicionom potencijalu operatora, koji su, kako je dodao Drilo, sada suočeni s nepovoljnim kretanjima na tržištu, posebno električne energije, koju će 5G znatno više trebati, i zbog čega su u tom telekomu jako oprezni oko podizanja cijena, iako pritisak raste zbog povećanih troškova najamnina i električne energije.
(Index)
Napišite svoj komentar!