U Galeriji Muzeja Hercegovine u Trebinju su danas promovisani ovogodišnji brojevi časopisa za književnost i kulturu "Nova zora".



Promocija je održana u okviru 19. Ćorovićevih susreta pisaca – Srpska proza danas, u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva /SPKD/ "Prosvjeta" iz Bileće i Muzeja Hercegovine.
Glavni urednik časopisa Miloš Kovačević istakao je da se tri broja za 2017. godinu – dvobroj za proljeće i ljeto, te izdanje za jesen – čitaocu ne preporučuju samo kao najaktuelniji izbor srpskog književnog i kulturnog stvaralaštva, već i osvjetljavanjem pitanja koja se tiču statusa samog srpskog naroda, njegovog identiteta, jezika i pisma.
Kovačević je izdvojio blok posvećen takozvanoj trebinjskoj deklaraciji o ćirilici, koji najavljuje budući zbornik radova nastalih na trebinjskom naučnom skupu iz marta ove godine, ali i više od toga – službeni status ćirilice kao jedinog pisma srpskog jezika.
"Zbornik će zapravo pokazati da je iz Trebinja potekla inicijativa za izmjenu zakona o jeziku i pismu, na čemu se već radi u Republici Srpskoj. Inicijativa je bila i svojevrsni zamajac koji najveći svoj rezultat ima u najavljenoj deklaraciji o opstanku srpskog naroda, a u kojoj će se glavni dio odnositi upravo na status jezika i pisma kao identitetskih kriterijuma", rekao je Kovačević.



On ističe da je cijeli blok sa pričama i prikazima posvećen književniku Radoslavu Bratiću, čime se časopis želio odužiti svom preminulom uredniku povodom 70 godina od dana kada je rođen.
Kovačević uz pisce Miroslava Maksimovića, preko priča Radovana Belog Markovića i Mira Vuksanovića, do poeme Milice Bakrač preporučuje i tekstove Meše Selimovića i Emira Kusturice u rubrikama "Naši ljudi i krajevi", koji i ličnim svjedočanstvima potvrđuju "da je srpska kultura mnogo šira i nije samo ono što je nastalo u krugu našeg pravoslavlja".

Za člana redakcije profesor Mihaila Šćepanovića "Nova zora" je svojevrsna kohezija srpskog govornog i kulturnog prostora, time što prostorno spaja sve srpske zemlje i dijasporu, a istorijski – našu kulturnu prošlost i sadašnjost.
"To je časopis koji ne dozvaljava, s jedne strane, da se zaboravi starina i korijeni – tu su razgovori sa najumnijim glavama Srpstva, ono što je zaboravljeno, a što omladina može da nađe samo u bibliotekama. S druge strane, ona otvara stranice i za nove stvaraoce, mladi magistri i doktoranti po prvi put se javljaju i ogledaju upravo na stranicama `Nove Zore`", rekao je Šćepanović.
U okviru ove promocije predstavljen je i zbornik o stvaralaštvu književnika Radoslava Bratića.
Urednik i priređivač izdanja Jovan Delić istakao je da je zbornik "Bratićeva Hercegovina" prva književnikova "kolektivna monografija", koja sadrži 39 esejističkih i naučnih priloga, među kojima su i radovi predstavljeni na naučnom skupu o Bratićevom književnom opusu održanom prošle godine u Bileći.
SRNA