Dvije autohtone biljke koje uspijevaju na području Trebinja, paradajz jabučar i boranija roga, nedavno su uvršćene na svjetsku listu riznice ukusa kao proizvodi visokog kvaliteta i jedinstvenih aroma.


Riznica ukusa je svjetski katalog u kojem mjesto pronalaze lokalni prehrambeni proizvodi izuzetnog kvaliteta, sorte voća i povrća za koje se smatra da izumiru ili izuzetni proizvodi čija se proizvodnja zadržala u kućnoj radinosti, daleko od komercijalizacije.
- To su jedinstvene sorte koje su preživjele uprkos novim vrstama koje daju količinu, ali ne i kvalitet - pojasnila je Gordana Radovanović iz organizacije „Slow Food“ Trebinje, Hercegovina, koja je ogranak međunarodne organizacije „Slow Food International“.
Ona je istakla da je mjesto u riznici ukusa pronašlo 16 proizvoda iz BiH, od čega čak osam sa područja Trebinja i istočne Hercegovine.
- Osim boranije i paradajza, tu su još sir i kajmak iz mijeha, hercegovački med, grah poljak, popovski kukuruz „stodanac“ i hercegovačke suve smokve - navela je Radovanovićeva.
Prema njenim riječima, istočna Hercegovina obiluje brojnim drugim autentičnim sortama, proizvodima i jelima koje bi u budućnosti „Slow Food“ mogao priznati.
- To su popovski slanutak, stara leća i bob, domaća lokalna prasa, ali i stara sorta crvenog i bijelog luka iz Popovog polja. Takođe, u Popovom polju raste sorta divljih gorkih i slatkih badema čiji je ukus mnogo bolji od bilo kojeg badema na našem tržištu - istakla je Radovanovićeva i najavila da će se u katalogu riznice ukusa uskoro naći i riba gaovica, koja obitava u podzemnim jamama rijeke Trebišnjice u Popovom polju.
Dodala je da bogat biodiverzitet kvalitetnih prehrambenih proizvoda stvara šansu istočnoj Hercegovini da se brendira kao „Slow Food Travel“ turistička destinacija.
- To je novi projekat „Slow Food Internationala“, čiji je cilj brendiranje izuzetno kvalitetnih enogastronomskih regija kako bi mali proizvođači jedinstvenih lokalnih proizvoda lakše došli do turista. Planiramo da budemo obuhvaćeni tim projektom - rekla je Radovanovićeva.
Istakla je da je Italija promocijom autohtonih proizvoda očuvala selo jer su proizvodnju spojili sa turizmom.
- I istočna Hercegovina može ostvariti takvu priču jer je u turizmu najvažnije imati nešto što niko drugi nema - rekla je Radovanovićeva.
Mnoge autohtone sorte kojima obiluje istočna Hercegovina turisti mogu pronaći na trebinjskoj pijaci, među kojima i boraniju rogu koju proizvodi Trebinjka Olga Vidačić.
Ona kaže da je sjeme ove mahunarke dobila u „nasljedstvo“ od svekrve, kojoj je ovu staru biljku ostavio otac.
- Sjeme se na našem imanju provlači duže od sto godina. Svake godine zasijem manju parcelu za svoje potrebe, a ono što pretekne prodam na trebinjskoj pijaci. Ova sorta ima izuzetnu aromu i hranjivu vrijednost i odlična je u čorbama i salatama - rekla je Vidačićeva.
U trebinjskom Resoru za pružanje stručnih usluga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da svestrano podržavaju sve projekte u ovoj oblasti.
- Značaj ovakvih projekata je ogroman za Srpsku, naročito za Trebinje, gdje ljudi mahom žive od turizma i poljoprivrede. Poljoprivrednicima pomažemo savjetima i stručnim uslugama putem seminara, pisanih materijala, ali i ličnih posjeta. Proizvođačima smo neprestano na usluzi - istakli su u ovom resoru.

Aplikacija


Gordana Radovanović kaže da proizvođači jedinstvenih sorti svoje proizvode mogu promovisati putem „Slow Food Planet“ aplikacije za mobilne telefone, koja za ciljnu grupu ima strane turiste.
- Aplikacija je urađena u sklopu „ESSEDRA dva“ projekta i među rijetkim smo regijama u svijetu za koje je „Slow Food International “ uradio tu aplikaciju. Oni imaju veliku želju da skrenu pažnju Evrope i svijeta na turističke potencijale ruralnog, odnosno enogastronomskog turizma u BiH - rekla je Radovanovićeva i dodala da aplikacija pruža informacije o proizvođačima i restoranima koji nude lokalna jela spravljena na bazi lokalnih namirnica.
Glas Srpske