U Sremskoj Mitrovici danas je počelo snimanje filma o proboju koridora 1992. godine koji režira novinarka Slađana Zarić i koji će na autentičan način prikazati jednu od najslavnijih bitaka Vojske Republike Srpske.
 
Sremska Mitrovica - počelo snimanje filma o proboju koridora 1992. godine - Foto: SRNA

Zarićeva je naglasila da je sam princip izrade filma autentičan i zasniva se na svjedočenju ljudi koji su zaista bili učesnici svega što se dešavalo u Posavini 1992. godine.

- Sve ono što smo godinama slušali o tome kako su se sreli Istočnobosanski i Krajiški korpus, zašto je linija fronta stala na obodnom kanalu i drugo, biće dočarano kroz sliku. Nakon "Priča sa Košara", ovo su na neki način priče sa Koridora - rekla je Zarićeva novinarima u Sremskoj Mitrovici.

Prema njenim riječima, forma filma je priča u kojoj režiser priča šta se tih dana dešavalo u rejonu Posavine.

Hronološki priča počinje 3. marta, kada su regularne trupe Hrvatske vojske prešle most između Slavonskog i Bosanskog Broda i kada počinje užas u Sijekovcu, pogibija 32 vojnika JNA, te druga stradanja, sve do jedne od najznačajnijih operacija Vojske Republike Srpske - koridora života.

Sremska Mitrovica - počelo snimanje filma o proboju koridora 1992. godine, Foto: SRNA

Zarićeva je navela da je obišla sve te lokacije gdje su se bitke dešavale - od Cera, Dervente, obodnog kanala, Kostreša, okolnih sela, nakon čega je pokušavala da u Srbiji pronađe lokalitete koji su relativno slični.

- Da biste razumjeli neku priču i zašto je negdje front stao, zašto su stradanja bila velika, morate znati i topografiju tog terena. Zato smo sada na lokalitetima koji su relativno slični i u narednih mjesec dana ćemo pokušati i nadam se uspjeti da realizujemo ono što je ekipa RTS-a uz veliku podršku Vojske Srbije zamislila - naglasila je Zarićeva.

Ona je podsjetila da je riječ o igrano-dokumentarnom filmu u kojem učestvuju i glumci, zato što postoje dijaloške scene koje glumci treba da izvedu.

Zarićeva je istakla da se odlučila na glumce iz Republike Srpske, jer imaju autentičan dijalekat i mentalitet koji je željela da prenese na film.

- Zahvaljujući podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica pokušaćemo da prikažemo i na kojem je mjestu koliko ljudi stradalo. Nemoguće je prikazati svaku smrt, jer je to bila ogromna bitka sa velikim gubicima, ali ćemo mnogo toga prikazati i prisjetiti se svih poginulih junaka - rekla je Zarićeva.

Uz sve pohvale oficirima koji su izveli bitku, Zarićeva je naglasila da želi da se sjeti "običnog" vojnika koji je bio na prvoj liniji fronta i dao život ili dio tijela za Republiku Srpsku.

- U tehničkom smislu ovaj film je mnogo teži nego "Priče sa Košara", jer je ovdje kompletna vojska, tenkovi, amfibije, avioni i mnoštvo opreme, ali postoji velika volja da ovaj film završimo - poručila je Zarićeva.

Snimanju ovog dijela filma prethodilo je snimanje svjedočenja učesnika borbe, koje je završeno u decembru i januaru.

- Na osnovu svjedočenja napravili smo knjigu snimanja i sada mi na neki način vizualizujemo ono što su oni doživjeli. To je više od 70 sagovornika iz različitih jedinica koji su svjedočili o različitim vremenskim periodima, jer je film o periodu od oko sedam mjeseci i bavim se Derventom, Modričom, Odžakom i Brodom - navela je Zarićeva.

Ona je dodala da se film snima u koprodukciji Radio-televizije Srbije, Vojno-filmskog centra "Zastava film", odnosno Ministarstva odbrane Srbije i Radio-televizije Republike Srpske, uz tehničku podršku Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao da se ideja za ovaj film javila kada su u Banjaluci prikazane "Priče sa Košara“.

- Važno je da će kroz ovaj film biti prikazano veliko stradanje srpskog naroda na području Posavine, logori u Brodu, Derventi i Odžaku, te na kraju sjajna bitka koja je zaustavila sve to - poručio je Kojić.

Direktor Vojno-filmskog centra "Zastava film" Goran Ikonić izjavio je ranije Srni da će film o briljantnoj akciji Vojske Republike Srpske, proboju koridora, biti potpuno istinita priča, bez ikakvih političkih primjesa i da će prikazati vojničku borbu kojom su spojeni istok i zapad Srpske.

Ikonić je istakao da će film radnog naziva "Koridor 92" imati ogroman istorijski značaj, jer će mladim generacijama pokazati šta su njihovi prethodnici uradili za očuvanje Republike Srpske.

Akcija "Koridor 1992" počela je nakon što su snage HVO-a, zauzimanjem Modriče, presjekle kopneni put između zapadnog dijela Srpske i tadašnje SAO Krajine sa istočnim dijelom Srpske i Srbijom.

Ovom bitkom oslobođeni su Modriča, Odžak, Derventa i Brod, a kompletna operacija proboja i obezbjeđivanja Koridora završena je 6. oktobra 1992. godine izlaskom srpske vojske na rijeku Savu na prostoru Broda.