002773.jpg
Pojačana je diplomatska aktivnost o pitanju izborne reforme u BiH, prije svih, Vašingtona na rješavanju ovog pitanja. Uoči sutrašnjeg dolaska u Sarajevo, i američki diplomata za izbornu reformu BiH Metju Palmer o svom zadatku održao je nekoliko sastanaka i u Zagrebu. O ovoj temi govorilo se i u Beogradu.

Niz diplomatskih aktivnosti u Zagrebu, kao da naglašava važnost izborne reforme u BiH za Vašington. Tu zadaću Stejt dipartment povjerio je Metjuu Palmeru koji se prije dolaska u Sarajevo, sastao sa ambasadorom BiH u prestonici Hrvatske, Aleksandrom Vranješom. Sastanak je bio prilika i za razgovor o složenoj političkoj situaciji u BiH, pa je Vranješ američkog diplomatu upoznao sa stavom Srpske da se isključivo pravnim sredstvima bori za svoju ustavnu poziciju. Ipak, fokus je bio na reformi izbornog procesa.

- On se nada da će se tu postići na kraju nekakav dogovor, da će se postići nekakav konsenzus koji bi trebao da odblokira i funkcionisanje Federacije, ali i samu izmjenu Izbornog zakona, odnosno da na narednim izborima se primjene nova pravila koja bi važila isključivo za teritoriju Federacije BiH - rekao je ambasador BiH u Hrvatskoj Aleksandar Vranješ.

Osim sa Vranješom, Palmer se sastao i sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem. Tema ista, a zaključak – važno je da tri konstitutivna naroda budu legitimno predstavljena.

- Naša je želja da svaka takva izmjena prije svega bude prihvaćena konsenzusom, a da njen konačan rezultat bude takav da konstitutivni narodi biraju svoje legitimne predstavnike u najviša tijela i Predsjedništvo, to je ključan legitiman izbor predstavnika Hrvata - kaže Plenković.

Osim u Zagrebu o potrebi izborne reforme u BiH razgovaralo se i u Beogradu i to na relaciji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić – predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

- Zajednički smo konstatovali da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci konstitutivni narodi u BiH koji samo konsenzusom mogu da donesu odluke o svojoj budućnosti. Dakle, naš odgovor na sve krize je potpuno jasan – dogovor tri naroda - objavio je Vučića na Instagramu.

Sastanci Dodik Milanović i Vučić Čović dolaze u trenutku pojačane diplomatske aktivnosti u BiH. Osim Metjua Palmera, u Sarajevo sutra stiže i izvršna direktorka za zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove Angelina Eikhorst. Sve to u trenutku kada Moskva izražava zabrinutost nepovoljnim trendom razvoja situacije, pa Ministarstvo inostranih poslova Rusije poziva na obustavu destruktivnog miješanja u unutrašnje poslove. U trenutku pojačanog diplomatskog pritiska, profesor na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Nevenko Vranješ kaže, Srpska mora oprezno.

- Iz razloga da ne bi u tom izbornom raspakivanju došli u situaciju da neko pokrene pitanje drugačijeg izbora člana Predsjedništva iz Republike Srpske, jer mi stojimo na tom stanovištu da se treba birati jedan, time bi se zadovoljila presuda Sejdić Finci, a u svakom slučaju bi to bio pripadnik srpskog naroda - ističe Vranješ.

Omogućavanje izbora legitimnih predstavnika sva tri konstitutivna naroda i poštovanje presuda Evropskog suda za ljudska prava preduslov su izborne reforme kaže novinar i analitičar iz Mostara Zoran Krešić. Za to je neophodan dogovor na relaciji HDZ BiH – SDA koji on smatra realnim, pod uslovom da se zakopaju političke ratne sjekire.

- Kao i u slučaju Mostara, izborne reforma, svi govore da se treba završiti do kraja godine, ali defakto izborna reforma se može završiti i sedam dana, odnosno dan prije raspisivanja opštih izbora, ako ih uopšte bude iduće godine, i da bi te izmjene stupile na snagu. Imamo mi još dovoljno vremena da se dogovorimo oko ovih pitanja. Mislim da bi ona bila ključna da relaksiramo odnose u BiH - dodao je Krešić.

Za ukupnu relaksaciju odnosa nužno je i ispunjavanje političkih zahtjeva Srba. Zato ostaje pitanje kako bi se o novom izbornom zakonu i ograničenim izmjenama Ustava BiH u Parlamentarnoj skupštini glasalo, ukoliko bi se on našao na dnevnom redu prije rješenja pitanja nametnute odluke Valentina Incka o izmjenama Krivičnog zakona BiH. Upravo taj potez Incka, lidere parlamentarnih stanaka u Srpskoj okupio je za jedan sto za kojim su donijeli nekoliko zaključaka, pa i onaj da ne postoje uslovi za odlučivanje u zajedničkim organima.