U Galeriji Muzeju Hercegovine sinoć je otvorena prirodnjačka izložba „Posljednji bjeloglavi sup u trebinjskoj oblasti“, autora Mića Miloševića, višeg kustosa, biologa.
Po prvi put je na ovoj izložbi izložen preparirani posljednji bjeloglavi sup koji je imao prebivalište na području Trebinja.
Na izložbi je, pored ostalog, navedeno koje vrste bjeloglavih supova postoje, koje su osobine ovog lešinara, njihova prilagođenost ulozi prečistača prirode, način letenja te prisutnost bjeloglavog supa kroz istoriju. Poseban dio izložbe posvećen je bjeloglavim supovima u Hercegovini.
Prikazana je i video rekonstrukcija života bjeloglavog supa na ovim prostorima, sa kadrovima iz drona kao i simulacija njegovog leta i kadrove iz rezervata. Dio izložbe, koju je otvorila Slađana Skočajić, načelnik Odjeljenja za kulturu Grada Trebinja, čine i fotografije Slavenka Vukasovića i fotografije Miša Ratkovića i njegov interesantan članak o bjeloglavim supovima u Sedlarima, koji je objavljen u „Glasu Trebinja“.
Autor Mićo Milošević kaže da je izložba pripremana tokom nekoliko godina. Nastala je nakon što su u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa dobili eksponat bjeloglavog supa i to je bila inicijalna kapisla da se krene u tom pravcu, da se razmišlja o izložbi.
„Taj eksponat je ostao poslije procesa pokušaja da se on opet vrati na ove prostore. On je nestao prirodno odavde početkom devedesetih godina. Mnogo je tu složenih uzroka koji su išli u pravcu nestajanja sa ovih prostora, a završni udarac su bila ratna dejstva na liniji razgraničenja. Smatra se da su posljednji primjerci bjeloglavog supa prirodno odselili u rezervat „Uvac““, navodi Milošević.
Projekat reintrodukcije bjeloglavog supa u Popovo polje započet je 2011. godine.
„Provodili su ga Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske , Zavod za zaštitu prirode Srbije i Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ iz Beograda kao i predstavnici lokalne zajednice.U selu Sedlari je napravljen kavez za smještaj supova. Godine 2014. je donesen i prvi primjerak u Sedlare. Dobio je ime simbolično-Dušan Silni. Obezbijeđen je i drugi primjerak iz rezervata „Uvac“. Plan je bio da se naredne dvije godine uveze još tri grupe nakon čega je trebalo da bude njihova adaptacija na novo stanište. Nažalost program nije uspio“, kaže Milošević.
Bjeloglavi sup je iščezao iz Hercegovine zbog postavljanja zatrovanih mamaca i zbog detonacija u kolonijama gdje su se gnijezdili. Hercegpovina posjeduje optimalne uslove za život ove vrste i zato su supovi tu najduže održali i najbrže mogu da se vrate.
Bjeloglavi sup je krupan lešinar koji naseljava Pirinejsko i Balkansko poluostvrvo, dijelove sjeverne Afrike, Malu Aziju, Kavkaz i jugozapadne dijelove Azije. Brojnost ukupne populacije se procjenjuje na 9000 parova, dok je brojnost na Balkanskom poluostvrvu 2019. Godine procijenjena na 445-565 gnijezdećih parova.
Izložbu su podržali Ministarstvo prosvjete i kulture RS, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS.
Napišite svoj komentar!