U svjetlu sve strožih regulativa EU prema zemljama koje nisu u sastavu Unije a u vezi sa karbon taksama, odnosno uvođenja šema za trgovanje emisijama (ETS) i mehanizma za kontrolu karbona u međunarodnoj trgovini (CBAM), izvozno orijentisane kompanije u BiH i regionu susreću se sa sve većim izazovima u poslovanju.
S obzirom na visok udio fosilnih goriva u energetskom/elektroenergetskom miksu zemalja Zapadnog Balkana, pa tako i BiH, te na veliki broj kompanija koje su obuhvaćene ovim šemama, poput metalne industrije, industrije cementa, aluminijuma i električne energije, za očekivati je da će industrijski sektor biti suočen sa izazovima u prilagođavanju novim regulativama.
Sa druge strane, kompanije koje na vrijeme investiraju u zelene tehnologije i održive proizvodne procese, ove promjene mogu iskoristiti kao priliku za razvoj, smanjujući svoje emisije, troškove, te ostvarujući konkurentske prednosti na tržištu EU.
"Situacija u privredi biće dodatno otežana ukoliko se ne usvoje odgovarajući zakonski i strateški okviri, odnosno ne stvore preduslovi za bržu i pravednu tranziciju, u prvom redu, energetskog sektora. Izuzetno je važno usmjeriti energetske politike ka stvaranju povoljnog okruženja za ulaganje u zelene tehnologije proizvodnje i racionalnog korištenja energije svih aktera u društvu, od građana, preko male i srednje privrede, distributivnih i prenosnih kapaciteta, pa sve do velikih javnih i privatnih preduzeća", rekao je konsultant i stručnjak za obnovljive izvore energije Nihad Harbaš.
Harbaš, koji će moderirati panel o temi "Dekarbonizacija privrednih društava" na predstojećem Samitu energetike Trebinje, dodaje da ovaj put nema alternativu za dugoročne benefite u pogledu održivog razvoja, smanjenja emisija, povećanja energetske sigurnosti i nezavisnosti, te osiguranja konkurentnosti.
"Za sve ono što radimo, potrebna nam je energija. Energija nije samo sektor u privredi, nego je srce cijelog organizma bez kojeg nema života", istakao je Harbaš.
O ovoj izuzetno važnoj i aktuelnoj temu na Samitu u Trebinju govoriće i Admir Softić iz i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, Anes Kazagić iz "Elektroprivrede BIH", Boriša Davidović iz "Elektroprivrede Srbije" i Martin Martinoski u ime Energetske zajednice.
Domaćin Samita, generalni direktor "Elektoprivrede Republike Srpske" Luka Petrović ističe da je razvoj novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora jedino rješenje jer su investicije u termoelektrane dugoročno neisplative i ekološki neprihvatljive.
"Poskupjela je proizvodnja iz ovih objekata, a za 100 godina nećemo imati ni uglja na ležištima. Osim toga, uvođenje CBAM ili ETS mehanizma je izvjesno već u naredim godinama", rekao je on.
Prema njegovim riječima, "Elektroprivreda Republike Srpske", kao snabdjevač građana i privrede Republike Srpske, zbog odlaska 500 gigavat časova električne energije iz Ugljevika u Sloveniju, u svom proizvodnom portfoliju za potrebe građana i privrede ima oko 53 procenta električne energije iz termoelektrana, a 48 iz obnovljivih izvora.
"Vjerujem da će u dobrim hidrološkim godinama taj odnos po prvi put biti više od 50 procenata u korist obnovljivih izvora. I to je nešto što je pozitivno i što će sigurno umanjiti uticaj plaćanja CBAM mehanizma", dodao je Petrović.
On dodaje da je ERS razvila i razvija 17 projekata iz OIE.
Samit energetike u Trebinju biće održan od 19. do 21. marta u Kulturnom centru, a panel "Dekarbonizacija privrednih društava" po rasporedu je predviđena trećeg dana Samita sa početkom u 11.45 časova.
Napišite svoj komentar!