U Galeriji Muzeja Hercegovine promovisana je knjiga "Manastir Trebinje /Tvrdoš/ - Pregled pomena kroz vijekove", autora Gorana Ž. Komara, koji sabira arhivske dokumente najviše važnosti za srpsku nacionalnu i crkvenu istoriju.



Sinoćnjoj promociji knjige prisustvovali su Njegovo preosveštenstvo vladika zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije i umirovljeni vladika Atanasije, te mnogobrojni posjetioci koji su imali priliku da čuju istoriju trebinjskog manastira pregledom dokumenata kroz vijekove, koji se čuvaju u najznačajnijim arhivama okruženja, među kojima su vatikanski i državni arhiv u Veneciji.
"Bilo je izuzetni uzbudljivo istraživati jer smo dotakli i fondove nekoliko najvećih i najznačajnijih arhiva na Jadranu i Mediteranu", kaže Komar i dodaje da su u ovoj zbirci sabrana brojni arhivski dokumenti ćirilički koji se odnose na Manastir Tvrdoš, ali istovremeno i Manastir Savina u Herceg Novom.
On je naveo da je u Savini istraživanja počeo 1994. godine i da je odmah bilo jasno da se istorija Tvrdoša ne može pisati bez arhiva Manastira Savina.
"Savina čuva ne samo tvrdoško nasljeđe pisano, nego i Maleševsko. To je vrlo važno podvući i to ovom knjigom dokazujemo", istakao je Komar.
Prema njegovim riječima, glavni podsticaj za ova istraživanja naročito u arhivi Vatikana bio je u saznanju da određena značajna pisma o ovoj temi nisu potvrđena i odgovarajućim potpisom, kao što je slučaj sa pismom cetinjskog mitopolita Mardarija da je stupio na put Unije 1640. godine i ispovijedio pravila pape Urbana Osmog u Manastiru Maine, a koje nije napisao sopstvenom rukom, već njegov arhiđakon Visarion.
Komar ističe da je to saznanje za njega bilo jako podsticajno da traga i za drugim arhivskim dokumentima, koja, kako kaže, navodno potpisuju srpski episkopi od Dalmacije do Morače.
"Određena akta je naša istoriografija krivo ocijenila da pripadaju čak Saboru Srpske pravoslavne crkve, a zapravo ne pripadaju, nego pojedinim episkopima i starješinama manastirskim. Sve to je niz vrlo intrigantnih pitanja koje smo nastojali da načnemo, preuzevši ogromnu obavezu da u budućnosti ovu knjigu dopunjavamo i popravljamo", kaže Komar.

On je napomenu da jedan od dokumenata u zbirci govori da je trebinjski manastir stariji po postanku nego što to kazuje istoričar Vladimir Ćorović, ističući da se prema pisanom dokazu pominje još u posljednjoj deceniji 15. vijeka.
"U dubrovačkom arhivu leži nekoliko dokumenata, a u jednom od njih se pominje prethodnik mitropolita Visariona, kojem je Ćorović kategorički pripisao gradnju iznova trebinjskog manastira. A nije tako, on je imao svog prethodnika, mitropolita Vasilija koji je boravio u trebinjskom manastiru, a da bi stvar bila još interesantnija uz mitropolita se pominje i nekoliko trebinjskih sveštenika, što je izuzetno značajna stvar za istoriju crkve u Hercegovini", ističe Komar.
Promociju knjige organizovali su Zadužbina "Knez Miroslav Humski", Srpsko udruženje "Ćirilica" Trebinje i Muzej Hercegovine iz Trebinja.
SRNA