U manastiru Žitomislić danas je proslavljena manastirska slava Blagovijesti i otvoren novi muzej u koji je postavljena vrijedni manastirska riznica koja je nakon 27 godina vraćena u ovu svetinju, a čini je zbirka ikona i umjetnina koja je među tri najveće u BiH.




Muzej je otvorio direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović, budući da je Vlada Republike Srpske u najvećoj mjeri finansirala izgradnju ovog objekta, a pomoglo je i federalno Ministarstvo kulture.




Davidović je naglasio da je otvaranje ovog muzeja dio programa obilježavanja 800 godina samostalnosti Srpske pravoslavne crkve.


Dodao je da je Vlada Republike Srpske usvojila program obilježavanja 2019. i 2020., a centralni dio je da se pokrene akcija čuvanja baštine SPC-a i srpskog naroda i kada je u pitanju srpski ikonopis, srpska stara knjiga, 500 godina goraždanske štamparije, te otvaranje pet muzeja SPC-a, od kojih je prvi u Žitomisliću.


“Respektabilni ljudi su procijenili da SPC danas baštini manje od 10 odsto od onoga što je kroz vijekove stvarala, a ovo što danas imamo u muzeju je manje od 10 odsto onoga što je manastir Žitomislić imao“, naveo je Davidović.


Naglasio je da je ovaj muzej reprezent srpskog naroda u Hercegovini, njegove prošlosti i budućnosti. “Manastir je izgubio freske, kamenu plastiku, ogromne umjetničke vrijednosti. Bez obzira što je postavljeno ono što je prošlost, muzej u svojoj postavci gleda u budućnost. Nismo potencirali količinu zla koja se obrušila na ovaj manastir u nekoliko stotina godina“, naveo je Davidović dodajući da su u muzeju tek dva kapitela sa slomljenim stubovima koji simbolizuju razaranje manastira.




Prisjetio se da je 1993. godine bio u pojesti manastiru Žitomislić sa tadašnjim vladikom zahumsko-hercegovačkim Atanasijem. “Činilo mi se tada da nema šanse za čovjeka. Destrukcija koja je u BiH od 1992. postojala vodila je ka potpunom uništenju svega. Dobro je ipak pobijedilo i vidimo da izlaza i za čovjeka uvijek ima“, naglasio je Davidović.


Iguman manastira Žitomislić podsjetio je da je danas slava manastira -Blagovijesti i da je slavu uveličalo otvaranje muzeja. “Koliki je značaj manastira Žitomislić svi dobro znate i osjećate. Manastir je nažalost imao svoju tužnu istoriju, ali je uvijek milošću Božijom obnovljen i sada je još ljepši i otvoren za svakoga“, kazao je iguman.


Dodao je da je manastir obnovljen i u duhovnom smislu, a sada mu je vraćeno i njegovo pokretno kulturno naslijeđe. “Ovo je bogata riznica manastira koja konačno, nakon 27 godina, dolazi kući i prvi put u istoriji ulazi u muzej, ima svoju postavku i biće dostupna svima“, kazao je iguman Danilo.

Naglasio je da otvaranje ovog muzeja od velikog značaja za cijeli Mostar i BiH, jer se radi o značajnoj zbirci ikona, rukopisnim i rano pisanim knjigama i umjetninama. Naveo je da je prof. Dr. Ljiljana Ševo uradila postavku muzeja.


“Sve to govori da naš manastir i naš narod ovdje živi vijekovima i ostavlja za sobom bogat trag“, naglasio je iguman. Dodao je da su vrijednu manastirsku riznicu 1992. godine spasile monahinje ovog manastira i prenijele je u Srbiju. Ikone su potom restaurirane i vraćene u Eparhiju.


U muzejskoj postavci nalazi se pedesetak ikona iz perioda od 16. do 18. vijeka – djela srpskih, italo-kritskih i ruskih autora.



Među srpskim ikonama najznačajnije su `Žitomislićke dveri`, koje se pripisuju ikonopiscu, majstoru Radulu i one na ikonostasu, djelo Georgija Mitrofanovića. Jedna od važnih je i ikona Bogorodice iz italo-kritske grupe, koju je slikao Andrej Ricos i jedna je od četiri takve u svijetu.




Osim ikona, manastir posjeduje i šest jako vrijednih knjiga, od kojih su pet rukopisi, a najstarija datira iz 14. vijeka i to je “Minej za septembar“ pisan na koži. U muzeju će biti postavljena i zbirka srebrenih predmeta za crkvenu upotrebu, uglavnom iz 17. vijeka.


Liturgiju u manastiru Žitomislić služio je NJegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije sa sveštenstvom Eparhije. Vladika je u besjedi naglasio da je svijet stvoren za radost. “Svetitelji su govorili da Bog želi da se svi ljudi spasu, mi smo njemu blagodarni za naše spasenje, a on koji želi naše spasenje je za to blagodaran presvetoj Bogorodici. Bez nje ne bi bilo mogućnosti za naše spasenje“, poručio je vladika.




Slavi manastira i otvaranju muzeja prisustvovali su predstavnici vjerskih zajednica iz Mostara, predstavnici vlasti iz hercegovačkih opština, konzul Srbije u Mostaru i brojni vjernici i gosti.




Manastir Žitomislić sagrađen je 1566. godine, iste godine kada i Stari most u Mostaru.


Zadužbina je porodice Miloradovića, koja je 1566. godine od nevesinjskog kadije dobila dozvolu za obnavljanje manastira, što ukazuje da je na tom mjestu i ranije postojao hram.




Od tada do danas manastir Žitomislić je najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavnih vjernika u Hercegovini.


Manastir je obnovljen 2005. godine, kada ga je osveštao blaženopočivši patrijarh srpski Pavle. Proglašen je za nacionalni spomenik BiH.


Izvor: Top Portal