Svijet bruji o virusu korona, porastu broja zaraženih, žrtvama. Prvo je to bilo nekako daleko od nas.
Gledali smo putem televizija, društvenih mreža Kinu koja se od decembra bori sa virusom. To je za većinu bila daleka Kina i njeni problemi. Širilo se dalje i onda enormnom brzinom zahvatilo Italiju koja nam nije daleko, ali, opet- nije kod nas.
I, evo virus „stiže“ i do nas.
U Republiku Srpsku prvo, pa i Federaciju Bosne i Hercegovine. Nadležni su po hitnom psotupku donosili mjere. Srpska je zatvorila škole i to je izazvalo različite reakcije, komentare. Što, kako, zašto- zašto nije ovo ili ono...Milion pitanja bez konkretnih ideja kako bi to mi...
Banja Luka je uvela rigorozne mjere i kazne za one koji se ne pridržavaju propisanih mjera. I na nivou Srpske mjere su jasne.
Svaka lokalna zajednica u svom domenu reagovala je onako kako smatra da treba. Je li to dovoljno?
Možda nije. A, možda i nismo svjesni da baš mi možemo biti sljedeći na „udaru“ virusa koji je usmrtio nekoliko hiljada ljudi širom svijeta.
Ni velika panika, ali ni velika ležernost nisu dobro došli u ovim trenucima.
U Trebinju su danas ugostiteljski objekti bili puni. I, treba ljudi da žive , a i vlasnici da zarade, jer to im obezbjeđuje egzistenciju.
Ali, kako se onda štitimo kad se okupljamo jedni do drugih na nedovoljnoj udaljenosti i u neznanju da li je možda neko do nas zaražen?
Nije naodmet da povećamo opreznost. Neće se ništa desiti ako ne popijemo kafu u našem omiljenom kafiću. Kad prođe opasnost od „opakog“ virusa možemo sve da nadoknadimo, ali ako se zarazimo ...
Od sutra imamo i posebne mjere na granicama. Trebalo bi da nam bude jasno da niko ne bi pribjegao takvim mjerama da realna opasnost od virusa ne postoji.
Nije vrijeme da nadležnima nalazimo mane nego da svi zajedno, u svom domenu, i onoliko koliko možemo , makar sugestijama, pomognemo i pokušamo da spriječimo da mi postanemo Italija ili neka druga zemlja u kojoj „hara“ virus korona.
Napišite svoj komentar!