U Trebinju je juče počeo četvorodnevni međunarodni simpozijum "Karst 2018" koji je okupio 150 najvećih svjetskih stručnjaka iz oblasti hidrogeologije krša iz tridesetak zemalja svijeta.



Željko Zubac, direktor Hidroelektrane /HE/ "Dabar", koja je jedan od organizatora, rekao je da će se na skupu razmjenjivati mišljenja sa svjetskim stručnjacima o aktuelnim temama iz oblasti hidrogeologije krša, te da je cilj promocija nauke o ovom prirodnom fenomenu, hidrogeologije i daljeg razvoja hidrenergetskog projekta "Gornji horizonti".
Petar Milanović, hidrogeolog svjetskog glasa i jedan od pionira u kreiranju inženjerskih rješenja za korišćenje voda kraškog područja, primijenjenih i u slivu Trebišnjice, istakao je da je ovo prilika da se čuju mišljenja stručnjaka u samom vrhu nauke u vezi sa kršem.
On je naveo da su na skup došli naučnici iz Kine, Kanade, SAD, Rusije, Turske i drugih zemalja.
"U Trebinju se dugi niz godina istražuje karst koji je vrlo specifičan fenomen na kojem su se mnogi opekli gradeći brane. Ovdje, na Trebišnjici je izgrađena najveća akumulacija isključivo u karstu. Mnogi dolaze ovdje da bi kupovali naše znanje", istakao je Milanović.
On je izrazio uvjerenje da će sve ono što je ovdje stečeno za 60 do 70 godina istraživanja doprinijeti da Trebinje dobije međunarodni centar koji će se baviti inženjerskom problematikom krša.
"Postoje razni centri u svetu, u Sloveniji, Švajcarskoj, Španiji, Kini, ali koji se bave jednim naučnim aspektom, a mi se ovdje pored toga bavimo i inženjerskim aspektom. To je vrlo važno jer iskorištenje voda dovodi do promjene života u jednoj sredini kao što je karst", rekao je Milanović.

On je istakao da je inženjerski aspekt proučavanja ovog prirodnog fenomena od izuzetne važnosti jer iskorišćavanje voda kraškog područja donosi i socioekonomski razvoj i značajne promjene života u takvoj sredini.
"Kap vode kada padne u nekarstnim terenima, ona teče po površini, a ovdje ponire i 80 odsto voda teče podzemnim tokovima. One na kraju odlaze u more neiskorištene. Imamo velike padavine zimi, a leti je suša. Mi trebamo da to na našim objektima na neki način uskladimo, da uredimo režim voda, da se voda koristi za navodnjavanje i druge potrebe, a s druge strane da pazimo i sačuvamo što je moguće više prirodu", istakao je Milanović.
Narednih dana planiran je i terenski obilazak lokaliteta hidrenergetskog projekta "Gornji horizonti".
Organizator skupa su HE "Dabar", Hidroelektrane na Trebišnjici /HET/ i Centar za hidrogeologiju karsta Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
Srna