U organizaciji Grada Trebinja i Centra za socijalni rad Trebinje, u Kulturnom centru Trebinje je otvoren simpozijum na temu „Poremećaji iz autističkog spektra – izazovi novog doba“, na kojem će eminentni ljekari, terapeuti, defektolozi i socijalni radnici iz RS, FBiH, Hrvatske i Slovenije razmijeniti iskustva o multidisciplinarnom pristupu za ranu dijagnostiku i tretmane u terapiji djece i odraslih sa autističnim poremećajima, koji imaju tendenciju povećane učestalosti na svjetskom nivou.
„Cilj simpozijuma jeste da ukažemo na povećanu učestalost djece sa poremećajima autističkog spektra u svijetu, pa i u našem regionu. Ono što je veoma važno jeste da je mnogo toga kasno prepoznato i djeca kasno dolaze na terapije, što nije dobro jer ne možemo doći do boljih ishoda. Poteškoće sa kojima se nose takva djeca su veliki problem ne samo i za roditelje već i za zajednicu. Što se ranije postavi dijagnoza, kreće i ranija stručna intervencija, i otud je važna edukacija stručnjaka i njihova međusobna saradnja“, rekla je dr Biserka Rešić, specijalista za dječije bolesti i subspecijalista dječije neurologije sa Medicinskog fakulteta u Splitu, koja je i predsjednik Naučnog odbora skupa.
Anita Ursić, neuropedijatar iz Splita navodi da autistički spektar nije konačna dijagnoza, ističući važnost multidisciplinarnog pristupa.
„Na današnjem skupu želimo da roditelje, ljekare, terapeute, vaspitače i učitelje detaljnije upoznamo sa svim onim što donosi dijagnoza autističkog spektra kod djece, koja se obično postavlja između druge i treće godine, do odrasle dobi. Rana dijagnostika je izuzetno važna jer što prije počnemo sa terapijom, djeci će biti bolje, a multidisciplinarni tim je podjednako važan, kako bi se olakšalo i djeci sa autističkim poremećajima, ali i njihovim roditeljima. Autistički spektar nije konačna dijagnoza, to nam samo govori da naše dijete odstupa u jednom dijelu svog razvoja. Sve ostalo može biti dobro, a ovaj dio, zahvaljujući terapeutima i ranoj intervenciji, možemo dobro istrenirati i naučiti ih da budu funkcionalni dio našeg društva i samostalni“, kaže dr Ursić.
Precizira da se na svjetskom nivou računa da jedno od 31 djece ima odstupanja iz autističkog spektra.
„Struka još uvijek ne zna uzrok takvih poremećaja, tek mali dio autističkog spektra je u okviru sindroma, koji nazivamo sekundarni, svi ostali su primarni. Ono što je sigurno jeste da imamo jedan broj djece sa takvim poremećajem kao posljedicu digitalizacije“, navodi dr Ursić.
Učesnike skupa, u prepunoj sali Kulturnog centra, u ime Grada Trebinja, pozdravio je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, ističući da će naš grad, kao lokalna zajednica, učiniti sve da se olakša život djece sa poremećajima iz autističkog spektra i njihovim porodicama.
„Tema o kojoj danas razgovaramo je izuzetno važna jer se tiče onoga što je svakom društvu najvažnije - naše djece, njihovog razvoja i naše sposobnosti da na vrijeme prepoznamo njihove potrebe i pružimo im odgovarajuću podršku. U pitanju su životi djece i njihovih porodica, važno je da roditelji znaju kome da se obrate i kako da pomognu svom djetetu. Kao gradonačelnik, ali prije svega kao čovjek, smatram da moramo imati posebno razumijevanje, odgovornost i osjetljivost prema potrebama naših najmlađih i njihovih porodica, posebno kada se suočavaju sa zdravstvenim i razvojnim izazovima. U takvim situacijama je važno da znaju da nisu sami, da iza njih stoji zajednica, koja ih razumije i koja je spremna da im pomogne“, naveo je Ćurić.
On je zahvalio učesnicima skupa na velikom odzivu, ali i svim našim sugrađanima koji pružaju podršku djeci sa poremećajima iz autističkog spektra i njihovim roditeljima.
„Veliko hvala svima, od naših ljekara, vaspitača u vrtićima, učitelja i nastavnika, stručnih lica iz Centra za socijalni rad Trebinje. Ovo je kompleksno pitanje i otud je važno da nam struka danas kaže šta mi, kao odgovorna lokalna zajednica, možemo još učiniti. Ako je potrebno, a to su već neke zemlje i na državnom nivou učinile, zabranićemo korištenje telefona do određenog uzrasta jer stručnjaci ističu problem sa poremećajem pažnje kod djece. Sa druge strane, svi zajedno možemo učiniti više za svoju djecu, poražavajući je podatak da, na svjetskom nivou, svega šest minuta dnevno razgovaramo sa djecom“, rekao je gradonačelnik Trebinja.
Posebnu zahvalnost uputio je dr Biserki Rešić, koja je sa domaćinima skupa bila dio Organizacionog tima i svojim angažmonom dala značajan doprinos da se simpozijum održi upravo u našem gradu.
„Mi ćemo i ubuduće podržavati ovakve inicijative, jer ulaganje u djecu nije samo ulaganje u našu sadašnjost već je to ulaganje u budućnost cijele naše zajednice“, poručio je prvi čovjek grada.
Nakon uvodnog predavanja dr Biserke Rešić, u dvije sesije, biće upriličeno obraćanje još devet predavača, nakon čega slijedi diskusija, a zaključci simpozijuma i svečano zatvaranje skupa najavljeni su za 15 časova.
Napišite svoj komentar!