Narodne nošnje nisu bile samo odjevni predmet – one su bile ogledalo identiteta, istorije i načina života naroda. Hercegovačka nošnja, posebno, priča priču o ljepoti detalja i bogatstvu kulturne baštine kraja 19. i početka 20. vijeka. Svaki komad odjeće nosio je sa sobom priču o ljudima, njihovom podneblju i vremenu u kojem su živjeli.
Ženska nošnja bila je pravo umjetničko djelo. Bogato ukrašene košulje, marame, povezače i prevezače krasio je fin vez, dok je crvena kapa sa cvijetom i bijelom maramom – burudžuk – isticala ljepotu lica i svečanost odjeće. Kratki jelek – koreta – dolazio je u crvenoj, zelenoj ili plavoj boji, a preko njega se nosila ćurdija – zubun, ukrašen tkanim pojasom i paftama. Bijele vunene čarape i opanci od svinjske kože i opute upotpunjavali su izgled i davali završni pečat eleganciji.
I muška nošnja bila je posebna priča. Crveni džamadan sa zlatovezom, pantalone od domaćeg tamno bojenog sukna i tozluci na listovima pokazivali su pažnju prema detaljima. Šaren pojas i opanci od istog materijala kao kod žena upotpunjavali su vizuelni sklad. Ipak, samo imućniji nosili su dolame od štofe i džamadane sa tokama, čime se dodatno isticao društveni status.
Poseban šarm imala je nošnja mlade. Raskošna kapa sa oglavljem, bijela suknena ćurdija i haljina bjelača bili su ukrašeni zlatovezom sa dugim resama. Pregače – lizdek – i pafte rađene u zanatskim radionicama dodavale su svečanost svakom koraku. Obuća, od vunenih čarapa, priglavaka, terluka i nazuvaka, bogato je ukrašena pletenjem i vezenjem, dok su opanci od svinjske kože i opute završavali autentičan izgled.
„Hercegovačka nošnja je specifična po tome što je dugi niz godina preživljavala malo promjena. Kada pogledate mušku ili žensku nošnju, vidite bogatstvo rada i filozofiju života naroda – način na koji su ljudi pokazivali ne samo šta nose, već i kakvi su,“ ističu kulturni stručnjaci.
Danas, kada se hercegovačka nošnja može vidjeti u brojnim kulturno-umjetničkim društvima, ona ostaje živi spomenik tradicije i umjetničkog izraza. Podsjeća nas na vrijeme kada odjeća nije bila samo zaštita od hladnoće – bila je simbol identiteta, ljepote, društvenog položaja i poštovanja tradicije.
Napišite svoj komentar!