U Trebinju je otvoren prvi Samit energetike "Energetska budućnost zapadnog Balkana". Time su Republika Srpska i Elektroprivreda poslali jasnu poruku regionalnom energetskom okruženju i Evropskoj zajednici, da su spremni da budu regionalni lider u energetici.

Do 2029. godine Srpska planira da izgradi kapacitete, snage hiljadu megavata, što je razvojna šansa, rekao je premijer Srpske Radovan Višković.

Tematski prioriteti biće tranzicija energetskog sektora, tržište energije, obnovljivi izvori i energetska efikasnost. Sve to je u skladu sa trećim energetskim paketom Evropske energetske zajednice, koji je Republika Srpska potpisala i kreće se ka putu Evropske unije, rekao je Višković. Planirani kapaciteti za izgradnju, nisu cjelokupan domaći potencijal.

- Sva ta energija je proizvod koji je namijenjen izvozu, ima konzument, ima tržište. Prema tome, došlo je vrijeme da se to valorizuje i iskoriste potencijali koje imamo u hidro energiji, vjetru i solarnoj energiji - naveo je premijer Srpske.

Samit je najbitniji za komunikaciju među energetskim segmentima. Treba da bude na dobrobit građana, ali i na dobrobit profitabilnosti, rentabilnosti i efikasnosti energetskih kompanija, sa snažnom porukom.

Luka Petrović, v.d. direktora Elektroprivrede Republike Srpske, rekao je da je potrebna komunikacija i saradnja u regionu  kako bi se na Balkanu osnažila energetika i učinila profitabilnijom, jer to do sada nije bio slučaj.

Energetski sektor Republike Srpske neće biti privatizovan. Novi zakon o električnoj energiji, usklađen s evropskim direktivama, uskoro bi trebalo da se nađe na skupštinskom zasjedanju. Višković je rekao da je iz Evropske energetske zajednice dobio verbalnu podršku za izmijenu kvota za BiH, od po 400 megavata za solarne i vjetro elektrane.

- Mi iz Republike Srpske smatramo da su to male kvote. Spremni smo da razgovaramo o povećanju kvota za BiH, a ovdje su prisutni investitori koji žele da ulažu u sferi solarnih i vjetroelektrana - naveo je Višković.

Zbog prirodnih uslova, u tim oblastima proizvodnje "zelene energije", prednost imaju Trebinje i Republika Srpska. Očekivanja od Samita su velika, posebno što će struka zakonodavnoj i izvršnoj vlasti preporučiti šta treba mijenjati.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić istakao je uvjerenje da su budućnost obnovljivi izvori energije, i da upravo Trebinje i okolina sa 260 sunčanih dana mogu da pogoduju investitorima da ulažu u solarne elektrane. Podsjetio je i da Hercegovina ima idealna mjesta koja odgovaraju za instaliranje vjetro-elektrana.

Energetika je važna ekonomska oblast i neophodno ju je transformisati i obnoviti, rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara. Tu obnovu, kaže, treba posmatrati u svjetlu modernizacije energetskog sektora i savremenog snabdijevanja građana, da bi dostigli standarde Evropske zajednice.