Među najprepoznatljivijim simbolima Trebinja, pored stoljetnih gradskih platana, zasigurno je stablo murve, ili duda, staro koliko i šesnaest čuvenih platana, a po nekim izvorima još i starije.
Posađena u austrougarskom periodu, murva raste u Starom gradu, na Trgu Travunije, u bašti Restorana "Kolo", čiji vlasnici i uposlenici vode računa o svakoj njenoj grani, o njenom stablu, pa je čak i ukrašavaju saksijama sa cvijećem i kućicama za ptice, a u podnožju debla koje jedva obujme četiri kršna Hercegovca, iza cvjetnog aranžmana je instalirana mala česmica kojom se drvo zalijeva.
Dejan Tarana, vlasnik Restorana "Kolo", ne krije zadovoljstvo što je murva zaštitni znak ovoga objekta i što je visoka do 20 metara, sa krošnjom koja pokriva oko 200 kvadrata i daje izvanrednu hladovinu gostima objekta, a nerijetko i prolaznicima koji se odmaraju na zidiću pored nje.
"Djelatnost kojom se bavimo moja porodica i ja obavljamo u ovoj kući više od 20 godina, srećni što smo u neposrednoj hladovini ove stare murve. Fotorgafije pravljene dok se ova kuća gradila 1902. i u vremenu dogradnje 1920, ukazuju na to da je ovo drvo zasađeno možda i desetak godina prije čuvenih platana, jer je na slici murva sa deblom od oko 60 do 70 centimetara, s tim da taj prečnik sada doseže i preko 160 cm", kaže za "Nezavisne novine" Tarana.
Visina murve bi danas bila mnogo veća, ali je prije izvjesnog vremena u nju udario grom, pa se morala potkresati, ali su nove mladice napravile novu hladovinu, a list joj je sada toliko zdrav da do kasne jeseni sa njega ne opada gusto lišće i nema nikakvih bolesti koje zahvataju drugo gradsko rastinje.
"Ljubomir Popara, inženjer iz 'Beogradskog zelenila', i dugogodišnji direktor Centra za gazdovanje kršom Trebinje, pokojni Branko Tasovac, uputili su me i dali mi neke smjernice o tome kako da vodim računa o ovom drvetu, njegovoj krošnji, o utegama koje treba stavljati kako se od težine grane ne bi polomile, tako da danas imamo zdravo stablo", pojašnjava Tarana.
On sam pretpostavlja da su se stari vlasnici kuće vodili upravo činjenicom da će u budućnosti imati duboku hladovinu u dvorištu, što nije rijetkost i u trebinjskim selima, gdje je svaka kuća imala stabla murve ili košćele, on podsjeća i na dugovjeku košćelu ispred rodne kuće Svetog Vasilija.
"Za nju se pretpostavlja da je stara 500 do 600 godina, ali takvih stabala, sa velikim obimom debla i ogromnim krošnjama, imate u svakom našem selu, u dvorištima kuća, pa čak i štala za stoku, jer se vodilo računa da se na vrloj hercegovačkoj zemlji napravi hlad i za ljude, ali i za stoku od koje se u selima najviše živjelo", podsjeća Tarana.
Brojni posjetioci njegovog restorana su svjedoci da u hladu ove murve uvijek ima koliko-toliko vjetrića, kakav se ne može naći ni u vještački rashlađenim baštama ugostiteljskih objekata u Trebinju, pa je ova bašta postala prepoznatljiva po kolokvijalnom nazivu "Pod murvom".
"Imamo priliku da gosti, odnosno, turisti koji posjećuju Trebinje i koji dolaze kod nas, kada nam se vrate iduće sezone kažu - tražili smo ponovo da dođemo u ovaj hlad, a naši konobari su ih bezbroj puta fotografisali na njihovu molbu da ovjekovječe svoj boravak na ovom mjestu", dodaje na kraju Tarana.
I on sam priznaje da gosti uvijek pohvale hladovinu murve, tako da, pominjući omiljene destinacije, turisti uvijek navode čuvenu baštu pod platanima i pod murvom.
Napišite svoj komentar!