Svjetlost Hercegovine na platnu vladike Maksima

U Muzeju Hercegovine sinoć je otvorena izložba slika Episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog Maksima, pod nazivom „Svjetlost i sjećanje: Likovi i predjeli Hercegovine“, na kojoj su predstavljeni portreti znamentih ličnosti poput Dučića, Šantića, Njegoša, Dizdara i pejzaži Hercegovine, odnosno predjeli Tvrdoša, Ostroga, Mostara i Trebinja.

Vladika Maksim je rekao da su ga na ovu, prvu samostalnu izložbu, neposredno potaknuli prijatelji te da posjetiocima ostavlja tumačenje njegovih radova.

„Posredno je izložba nastala iz onog što se u meni, kao izdan Hercegovine, stare Hercegovine, razvijalo, nastajalo, rađalo i sazrijevalo, pa se rodilo. Bio sam učesnik grupnih izložbi u Evropi i Americi, a ovo je moja prva samostalna izložba, i to u Hercegovini. Vjerovatno je ta skromnosta koju imam, uvijek obustavljala nešto, a ovoga puta nije bilo moguće da se ispriječi, da stane pred ljubav. Kažu da gledalac dovršava slike, a u mom slučaju vjerujem da važi ono što se kaže da umjetnik od momenta kad svoje djelo preda javnosti, više nije vlasnik to djela, a pogotovo ne tumačenja“, naveo je vladika Maksim.

Mitropolit njemački Grigorije je istakao da je vladika Maksim neobično talentovan čovjek i da je, kao njegov prijatelj, obradovan večerašnjom izložbom.

„On je čovjek neobičnih darova, ali čovjek koji je povučen i koji najverovatnijieje zbog tog svog ogromnog talenta nekako pokušava da se izrazi ne pričom nego slikom. Ono što ja vidim je susret povučenog dječaka i veoma dubokog teologa i to se nekako odražava slikom. Ima mnogo vjerovatno i talentovanijih ljudi, ali unutrašnji doživaj koji nosi ovaj slikar, i to moj prijatelj, je veoma snažan. To je moj glavni upisak. Znao sam da može da slika portrete, ali ovo kako je naslikao pejzaže, to mi je još snažnije i tu se vidi da je njegov doživljaj Hercegovine veoma dubok. Veoma sam obradovan, da ne kažem i impresioniran“, poručio je vladika Grigorije.

Ivana Grujić, direktor Muzeja Hercegovine, rekla je da im je čast što je izložba vladike Maksima otvorena baš u ovoj ustanovi i baš u Legatu Jovana Dučića, kome je vladika posvetio dva portreta.

„Naslikao je mnoge znamenite ličnosti poput Nićifora Dučića i Save Vladislavića, ali i savremene likove Hercegovine, kao što je doktor Peško. To nisu klasični portreti, niti je on predstavljao njih kao istorijske ličnosti, već je uspio da, posebnom svjetlošću, posebnim bojama, prikaže ono što se te osobe nosile u sebi. Ono što je objedinilo sve nas večeras, sigurno jeste ljubav vladike Atanasija prema Hercegovini i prema svima onima koji su u Hercegovinu dolazili tih 90-ih godina. Iz toga je u stvari proisteklo da i vladika Maksim odavde ponese te najimpresivnije utiske i da sada pruži mogućnost da svako ko je rođen ovde ili ko dolazi u Hercegovinu, sam napravi paletu svojih boja, izvuče ono što je u ovoj istorijskoj zemlji najvažnije, a to su čast, poštenje i hrabrost, da spoji to sa prirodnim ljepotama, koje je Bog dao ovoj zemlji, i da onda svoj lik ostavi za buduće generacije“, navela je Grujić.