Prema finansijskom izveštaju za 2020. „Hidroelektrane na Trebišnjici“ su, u ovoj izuzetno teškoj i za cijelu planetu vrlo izazovnoj godini, poslovale pozitivno. Nastavljeni su započeti projekti, koji će pored benefita za funkcionisanje hidrotehničkog sistema rijeke Trebišnjice imati značajan uticaj na kvalitet života svakog pojedinca u istočnoj Hercegovini, čime su „Hidroelektrane na Trebišnjici“ dokazale da i u najtežim vremenima ostaju nosilac društveno ekonomskog razvoja regije.
O radu HET-a u protekloj godini, kao i o godinama koje su joj prethodile, planovima za naredni period , govori izvršni direktor Direkcije za proizvodnju i tehničke poslove, Ilija Tamindžija.U toku 2020. godine svijet se suočavao sa pandemijom korona virusa, koja je na poslovanje skoro svih privrednih grana djelovala izuzetno negativno. Svjedoci smo da se i većina država, uključijući i najrazvijenije, nalazi u recesiji. Kako se HET snašao u ovim novonastlim uslovima na tržištu?
Finansijski izvještaj, tj. završni račun za 2020. je urađen i sada se mi i zvanično možemo pohvaliti rezultatima našeg odgovornog poslovanja i napornog rada u prošloj izuzetno teškoj godini. Prihodi HET-a bili su 53 424 625 KM, dok su rashodi iznosili 53 304 161 KM, iz čega se jasno vidi da je preduzeće sa dobiti od 120 464 KM, poslovalo pozitivno.
Mi smo u ovu godinu ušli sa velikim očekivanjima, ali na žalost i nas je zadesila sudbina cijele planete, koja je u uslovima pandemije korona virusa počela funkcionisati na potpuno dugačiji način. Zatvaranje i karantin u skoro svim državama izazvali su pad potrošnje električne energije na globalnom tržištu što je dalje uslovilo enorman pad cijena struje na berzama, tako da je u jednom trenutku, ona bila i negativna. U prvih šest mjeseci cijena struje nije dostigla ni polovinu one koja je bila prije pandemije. Međutim, situacija nastala globalnom pandemijom je samo djelić problema sa kojim se HET suočavao u protekle četiri godine. Podsjetio bih javnost na neke teške okolnosti u kojima su „Hidroelektrane na Trebišnjici“ poslovale, a na koje uprava ni na jedan način nije mogla uticati. Nepovoljna hidrološka situacija iz druge polovine 2016. prenijela se u 2017. godinu. Hercegovinu i region tada je zadesila nezapamćena suša, koja je negativno uticala na energetsko-ekonomske rezultate proizvodnje za cijelu 2017. godinu. Te godine su ostvareni jedva nešto veći prihodi od 28 miliona KM, što je za HET jako loš rezultat. U odnosu na 2017., za 2018. godinu, možemo reći da je bila prosječna, sa ostvarenim prihodom od oko 70 miliona KM. Zatim se početkom januara 2019. godine u HE Dubrovnik dogodila velika havarija. Oba agregata u Platu nisu bila u funkciji do marta 2020. godine. Koliko je to veliki udarac za HET, jasno se da zaključiti iz činjenice da se dvije trećine od ukupne proizvodnje elektične energije iz sistema hidroelektrana na Trebišnjici dobija upravo u HE Dubrovnik. Dio prihoda smo uspjeli da nadoknadimo zahvaljujući sporazumu koji je Elektroprivreda Republike Srpske postigla sa Elektroprivredom Hrvatske zajednice Herceg Bosne, prema kome se električna energija proizvedena u reverzibilnoj PHE Čapljina dijeli na pola između dvije elektroprivrede, pa smo tada ostvarili prihod od skoro 42 miliona KM, što je prihod na nivou polovine bilansiranog prihoda HET-a.
Kada imamo u vidu da HE Dubrovnik i u prvom kvartalu 2020. godine nije bio na mreži, a i da je hidrološka situacija u prvih pet mjeseci bila izuzetno loša, mi smo vrlo zadovoljni postignutim rezultatom. Dakle, pored svih navedenih problema i uprkos veoma teškim okolnostima, mi smo uspjeli da, odgovornim upravljanjem i velikim uštedama, nadoknadimo dio prihoda tokom druge polovine godine, tako da su „Hidroelektrane na Trebišnjici“ 2020. godinu završile izuzetno povoljno s obzirom na situaciju u kojoj su radile.
„Hidroelektrane na Trebišnjici“ se trenutno nalaze u najvećem investicionom ciklusu od svog osnivanja. Kako su okolnosti poslovanja uticale na započete i planirane projekte?
Uprkos vrlo teškim okolnostima, mi smo u proteklom periodu nastavili sve započete projekte. Na žalost, zbog finansijskih poteškoća, ali i zbog situacije izazvane pandemijom, dinamika radova je bila nešto usporenija od očekivane. Radovi na kapitalnom projeku izgradnje HE Dabar teku po planu. Najvažniji objekat hidroelektrane, dovodni tunel, u potpunosti je probijen, a polovinom marta počinju radovi na izgradnji armirane betonske obloge.
U ovoj godini biće završeni radovi na uređenju Ćatovića kraka, u koji je uloženo oko 2 500 000 KM, čime je smanjen rizik od poplava u gradu i povećana propusna moć rijeke Trebišnjice kroz urbani dio Trebinja. Kao što znate, već je napravljena dvosmjerna saobraćajnica, javna rasvjeta i pješačka staza. Između rijeke i samog Ćatovića kraka regulacijom protoka velikih voda, grad Trebinje je dobio vrlo privlačno zemljište, za koje vjerujemo da će se naći adekvatna namjena, a građani su dobili novi prostor za rekreaciju.
Biće završena i izgradnja zatvorenog bazena na Abazovini, čiji je planirani završetak usporila elementarna nepogoda.
Izgradnji novog rezervoara na izvorištu „Vrelo oko“, kapaciteta oko 2 500 m3, jedan je od naših prioritetnih projekata, koji će imati veliki značaj za stabilnost vodosnabdijevanja grada Trebinja. Vrijednost ovog projekta je 2 700 000 KM.
HET, takođe, finansira i izgradnju najznačajnijeg objekta na trasi istočne obilaznice oko grada Trebinja. Radovi na izgradnji najdužeg mosta na rijeci Trebišnjici nizvodno od brane „Gorica“, čija je vrijednost preko 12 miliona KM, već su počeli i očekujemo da će biti završeni za dvije godine.
Naš sagovornik naglašava da će „Hidroelektrane na Trebišnjici“ nastaviti da pored navedenih projekata, kao i do sada, učestvuju u finansiranju kulturnih, humanitarnih, edukativnih i sportskih događaja, kao i u programima stipendiranja studenata i obavljanja stručnih praksi za studente, nudeći svoju pomoć u rješavanju svih lokalnih problema gdje mogu biti od koristi.
Napišite svoj komentar!