Bivši ambasador Srbije pri Unesku, profesor Darko Tanasković nazvao je danas "bezobrazlukom" zahtjev Prištine da se četiri srednjovekvna pravoslavna srpska manastira na KiM, pod zaštitom Uneska, skinu sa liste ugroženih.
On je poručio da nije moguće “preko noći” preimenovati srpsku kulturnu baštinu u kosovsku.
Tanasković je za RTS rekao da je ovakav zahtjev Prištine samo drugačija taktika iste strategije i pokazatelj kontinuiteta vlasti Pokreta Samoopredjeljenje, ocijenivši da nema šansu za uspjeh.
– Ovo je drugačiji pristup nego 2015. godine, kada je tzv. Kosovo bezuspješno pokušalo da postane članica Uneska, kada su doživjeli fijasko.U ovom pismu stoji da taj neuspjeh ne bi smio da bude trajna kazna za Kosovo. Pokušavaju da idu drugim putem – da prethodno stvore uslove da taj njihov pokušaj dobije na kredibilitetu, da promijene odnos prema našem kulturnom naslijeđu, prije svega ovim spomenicima koji su u opasnosti i da se uvaži činjenica koju oni stalno navode, da oni mogu jedini da čuvaju to naslijeđe – ukazao je Tanasković.
Tanasković je naveo da je ovaj problem na Kosovu i Metohiji političkog karaktera.
– Sve je u sijenci politike, stanje na terenu je u vezi sa političkim odnosima. Pokušavaju da iz jedne nelegalne situacije – nelegalni su kao država, nisu priznati, iz svog skandaloznog odnosa prema srpskom kulturnom naslijeđu, izdejstvuju nekakvo priznanje na međunarodnom planu i da ubijede Unesko da će oni biti ti koji će voditi računa – podvukao je on.
Ocijenio je i da je Srbija, uslovno rečeno, u dobroj poziciji.
– Treba uporno raditi jer je kredibilitet vlasti na KiM tokom prethodnih godina toliko narušen, njima je ostala samo gola politička podrška država koje zbog svoje nemirne savjesti i dalje podržavaju tu kriminalnu vlast u Prištini – naglašava Tanasković.
Prema njegovim riječima, ne treba biti ekspert pa vidjeti da vlasti u Prištini permanentno vrše opstrukciju dijaloga.
– Oni ga ne žele. Čim dođete do ozbiljnijih stvari, prije svega stvaranje Zajednice srpskih opština, oni to ne žele. Oni su odbijali da se pitanje srpskog kulturnog naslijeđa uključi u razgovore u Briselu, njih zanima samo nezavisnost Kosova koju bi navodno Srbija trebalo da prizna. Sad, međutim, vide da bi eventualno uvlačenje ove teme moglo da pomogne da se to zamagli – naglašava Tanasković.
Kada je riječ o brojnim dokumentima koji se pojavljuju u posliednje vrijeme, a u kojima se spominje eventualna promjena granica na Balkanu, Tanasković smatra da šira javnost ne treba tome da poklanja pažnju.
– Treba vidjeti činjenice i u kom smjeru idu. Mislim da ni u vezi sa BiH i KiM do bitne promjene u stavu onih država koje su i najzaslužnije za stanje koje sada imamo nema neke bitnije promjene, nema spremnosti da se krene u radikalano drugačija rješenja. Ono što se vidi je promjena na globalnom i regionalnom planu i objektivno pojačana pozicija Srbije u međunarodnoj zajednici, koja je daleko od idealne, ali mora da se vodi računa i o srpskom stavu – podvlači Tanasković.
Govoreći o izvještaju o stradanju Srba u Sarajevu tokom rata u BiH, Tanasković navodi da je taj izvještaj sačinila nezavisna međunarodna komisija i ističe da se u njemu ukazuje na razmjere stradanja Srba u tom gradu.
– Taj izvještaj nastoji da koriguje sliku koja postoji i mogao bi imati značaj. Sada mora da se radi na prodiranju te istine u međunarodnoj zajednici i tada bi moglo imati značaja u smjeru stvaranja objektivne slike o zbivanjima tokom rata – poručio je Tanasković.
Napišite svoj komentar!