U Trebinju je danas otvoren Osmi međunarodni naučni simpozijum poljoprivrednih nauka AGRORES 2019. i 24. savjetovanje inženjera poljoprivrede Republike Srpske, u organizaciji Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i partnera – visokoškolskih ustanova i naučnih insituta iz regiona.


Uz plenarna predavanja i panel diskusiju na aktuelnu temu „Poljoprivreda i klimatske promjene“, na ovogodišnjem naučnom simpozijumu do subote, 18. maja, biće izloženo – usmeno ili u formi postera – ukupno 159 naučnih radova, koji su rezultat istraživanja oko 450 autora, naučnih radnika iz dvadeset država.


Subota je rezervisana za 24. savjetovanje inženjera poljoprivrede i 10. kontinuiranu edukaciju inženjera poljoprivrede Republike Srpske, te posjete zasadima kompanije „Popovo polje“ AD i manastiru Tvrdoš.


Naučni skup je otvorio pomoćnik ministra poljoprivrede RS Miroslav Bojić istakavši da je poljoprivreda u Srpskoj suočena sa dva osnovna razvojna izazova – klimatskim promjenama i novim tehnologijama.


Neophodan je, pojasnio je Bojić, adekvatan odgovor na klimatske promjene koje prijete da sve učestalijim vremenskim ekstremima uzrokuju štete u poljoprivrednoj proizvodnji, dok se primjena dostignuća tehnološkog razvoja, dodao je on, nameće kao uslov da ova grana privrede bude konkurentna – sa apsekta korišćenja resursa ali i kreiranja dohotka, zaposlenja i radne snage.


„Stepen razvoja poljoprivrede u budućnosti biće upravo mjeren stepenom naših prilagođavanja na ova dva izazova. Uzimajući sve u obzir, jasno je da jedino nauka i primjena nauke u praksi može otvoriti put uspješnijeg razvoja sektora poljoprivrede na ovim prostorima“, poručio je Bojić.


On je dodao da resorno ministarstvo ulaže ozbiljne napore i sredstva u razvoj agrara, da je iz agrarnog budžeta i drugih izvora poljoprivrednicima u Srpskoj danas na raspolaganju blizu 200 miliona KM podrške godišnje, ali i napomenuo da ova sredstva, da bi ostvarila puni efekat, moraju dominantno biti usmjerena na razvojne projekte i nove tehnologije.


Izražavajući zadovoljstvo što se poljoprivredni naučni simpozijom već sedmu godinu održava u našem gradu, gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić istakao je da Trebinju posebni geografski i klimatski uslovi daju potencijal za razvoj nekoliko poljoprivrednih grana.


U intenzivnom razvoju je vinogradarstvo, a zbog činjenice da su Trebinje i Hercegovina relativno nezagađena sredina raspložemo i sa velikim potencijalom za organsku proizvodnju, napomenuo je Ćurić.


„Gradska uprava Trebinja nastoji da pruži podršku razvoju poljoprivrede kroz različite programe pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Zbog toga sam posebno srećan što se ovaj skup održava u Trebinju i što ćemo iz prve ruke od stručnih lica dobiti najnovije informacije koje ćemo, nadam se, iskoristiti da unaprijedimo našu poljoprivredu“, zaključio je on.


Poželjevši u ime domaćina skupa učesnicima simpozujima uspješan rad, dekan Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci prof. dr Zlatan Kovačević istakao je da je ova visokoškolska institucija danas jedna od vodećih naučno-istraživačkih ustanova poljoprivrednih nauka u BiH.




RT