U sektoru obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj i regionu sve se češće čuje stav da podsticaji više nisu jedini, a u pojedinim slučajevima ni optimalni model razvoja solarnih elektrana. Razlog nije odustajanje od zelene tranzicije, već sazrijevanje tržišta električne energije i pojava kupaca spremnih da dugoročno preuzmu tržišni rizik.
Prema informacijama iz energetskog sektora, u posljednje vrijeme pojavljuju se trgovci električnom energijom koji nude dugoročne ugovore o otkupu električne energije iz solarnih elektrana po fiksnim cijenama do 130 evra po megavat-času, bez ulaska u sistem podsticaja.
Fiksna cijena kao alternativa podsticajima
Sagovornici ističu da ovakav model postaje sve zanimljiviji investitorima jer:
-eliminiše regulatorni rizik i ograničenja vezana za kvote,
-omogućava dugoročnu predvidivost prihoda,
-smanjuje administrativne i regulatorne procedure
Za razliku od podsticajnog sistema, gdje je investitor vezan za ograničene količine i regulatorne odluke, tržišni ugovori omogućavaju veću fleksibilnost, naročito za projekte srednje i veće snage.
CBAM i ETS mijenjaju energetsku računicu
Dodatni impuls ovakvim tržišnim modelima dolazi iz evropskog regulatornog okvira. Početak obračuna CBAM mehanizma, kao i puna primjena ETS sistema od 1. januara 2027. godine, već sada utiču na ponašanje industrijskih potrošača i trgovaca električnom energijom.
Potražnja za energijom sa niskim ugljeničnim otiskom rapidno raste, jer:
-smanjuje izloženost budućim CO₂ troškovima,
-povećava konkurentnost proizvoda na EU tržištu,
-obezbjeđuje dugoročnu cjenovnu stabilnost
U tom kontekstu, solarna energija prestaje da bude isključivo podstaknuta tehnologija i postaje strateški tržišni proizvod.
Nova šansa za elektroprivrede sa termoelektranama
Sagovornici iz energetskog sektora ističu da se u ovom trendu otvara posebno važna prilika za elektroprivrede koje u svom proizvodnom miksu imaju termoelektrane.
Kupovinom ili ugovaranjem električne energije iz obnovljivih izvora po fiksnim cijenama, takva preduzeća mogu:
-obezbijediti dio zelene energije u svom portfoliju,
-smanjiti izloženost skupim izvoznim taksama i CBAM opterećenjima,
-i strateški se pripremiti za punu primjenu ETS mehanizma od 2027. godine
Optimizacija proizvodnog miksa i veća profitabilnost
Model u kojem se:
-obnovljivi izvori koriste za snabdijevanje domaćeg konzuma,
-termoelektrane čuvaju za balansnu energiju i vršne periode,
-a hidroakumulacije koriste selektivno radi postizanja maksimalne tržišne cijene, otvara prostor za značajno povećanje ukupne profitabilnosti elektroenergetskih sistema.
Na ovaj način:
-domaći potrošači dobijaju sigurno snabdijevanje po regulisanim cijenama,
-termoelektrane se koriste racionalnije, uz manji broj sati rada pod nepovoljnim uslovima,
-hidroakumulacije se čuvaju u ljetnim mjesecima, kada su, kako pokazuje praksa posljednjih godina, hidrološki uslovi sve nepovoljniji
Višestruke koristi jednog pristupa
Sagovornici ističu da ovakav pristup donosi višestruke sistemske koristi:
-ispunjavanje ranije preuzetih obaveza u vezi sa smanjenjem emisija CO₂,
-povećanje konkurentnosti izvozne energije bez CBAM opterećenja,
-sigurnost snabdijevanja domaćeg konzuma po regulisanim cijenama,
-očuvanje hidroakumulacija u periodima suše i povećanog rizika,
-hvatanje koraka sa zelenom agendom i energetskom tranzicijom,
-generisanje novih prihoda kroz razvoj i realizaciju investicionih projekata iz OIE
Tržište i podsticaji kao komplementarni mehanizmi
Iako se tržišni modeli sve više nameću kao realna alternativa, sagovornici naglašavaju da podsticaji i tržište ne treba da budu konkurenti, već komplementarni alati.
Podsticaji ostaju važni za:
-manje projekte,
-nove tehnologije,
-i projekte sa većim razvojnim rizikom
Dok tržište preuzima sve veću ulogu u finansiranju zrelih tehnologija poput solarne energije.
Napišite svoj komentar!