U BiH je 2017. godine uvezena odjeća vrijedna više od 523 miliona KM, a samo uvoz polovne garderobe četiri puta je veći od ukupnog izvoza tekstila i kože iz BiH.


Mada obim proizvodnje u domaćoj tekstilnoj industriji bilježi blagi rast, iz BiH je u 2017. godini, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvezeno je kože, tekstila i krzna, u vrijednosti od ukupno 1.495.000 KM.
Istovremeno, u BiH je lani uvezeno polovne garderobe u vrijednosti od 6,7 miliona maraka.
Kad je u pitanju nova odjeća, brojke su frapantne. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2017. godini za uvoznu garderobu je potrošeno više od 517 miliona maraka.
Dok tekstilne radnice, koje se bave, uglavnom "lon poslovima" za inozemne partnere, ili u prijevodu šivenjem markirane garderobe, kakvu za svoju platu ne mogu kupiti, ulicama BiH hodaju djeca i odrasli odjeveni u polovnu njemačku, novu kinesku i tursku, ili čak u garderobu iz Estonije, Kambodže ili Kirgistana.
Kako statistike o uvozu i izvozu izgledaju u svakodnevnom životu, vidljivo je na ulicama Banje Luke i drugih većih gradova u RS i FBiH.
Prodavnice polovne garderobe, popularni "second hand" šopovi, najbrojniji su butici s najviše mušterija. Tako su u centru Doboja zauzeli cijelu jednu ulicu, koju su Dobojlije u šali nazvale "Šanzelize".
Garderoba se pazari i u kineskim šopovima, "outlet" prodavnicama i na pijačnim tezgama, a malobrojni platežno sposobniji, mušterije su u buticima s uvoznom markiranom odjećom.
S druge strane, prodavnice u kojima se može pazariti garderoba proizvedena u domaćim fabrikama prava su rijetkost. Maksima "naše je bolje", kad je u pitanju odijevanje, rezervisana je uglavnom za veš i čarape.
I dok se u drugim državama, pa čak i onima u centralnoj i istočnoj Africi, ozbiljno upozorava da uvoz jeftine odjeće ugrožava domaću tekstilnu industriju, pa se uvode dodatni porezi čak i na "second hand" robu, u BiH o takvim trendovima, tvrde ekonomisti, ne vrijedi ni razmišljati.
- Domaća tekstilna industrija je, nažalost, nerazvijena, što je posljedica propasti nakon privatizacije. I ono malo domaćih brendova u tekstilu nema neku veliku štetu od uvoza polovne i jeftine tekstilne robe iz inostranstva, jer je domaći brend danas u Evropi moguće u tekstilu graditi samo za srednji i viši sloj potrošača, a takvih u BiH nema puno - kaže ekonomista Damir Miljević.
Podsjeća da, prema relevantnim analizama, dvije trećine stanovništva u BiH živi u relativnom siromaštvu, pa je kvalitetna tekstilna roba za njih luksuz.
- Većinu stanovništva zanima samo jeftina roba, a u tom segmentu domaći proizvođači ne mogu konkurisati velikim svjetskim operatorima u tekstilu. S druge strane, ono što je ostalo od domaće tekstilne industrije se ionako bavi uglavnom samo uslužnim šivenjem, zbog niskih troškova rada – zaključuje Miljević.
Da glavnu riječ i na tržištu BiH vode veliki igrači, svjedoče i podaci o zemljama iz kojih se uvozi odjeća.
Kada je u pitanju nova garderoba, ona stiže iz čak 135 država, uključujući i egzotične zemlje poput Alžira, Katara i Bolivije, ali ubjedjivo najviše tekstila u BiH dolazi iz Turske.
Iz ove zemlje je prošle godine uvezeno više od 9.000 tona odjeće, ukupne vrijednosti 147 miliona maraka. Slijedi Kina, koja je u BiH lani izvezla 5.337 tona garderobe, vrijedne više od 100 miliona KM.
Visoko na listi su i Bangladeš, Srbija, Italija, Njemačka, Austrija i Kambodža. Tako je za 219 tona tekstila iz Kambodže potrošeno više od 10 miliona KM. Iz Bangladeša je uvezena 1.421 tona garderobe, vrijedne više od 46 miliona KM.
Srbija, koja ima najrazvijeniju tekstilnu industriju u regionu, u BiH je lani izvezla više od hiljadu tona odjeće, vrijedne oko 41 milion KM.
Srbija na listi uvoznika garderobe u BiH zauzima respektabilno četvrto mjesto.
Na listi zemalja iz kojih se uvozi polovna garderoba Njemačka je apsolutni rekorder.
Prošle godine uvezeno je 1.578 tona njemačke "second hand" robe, vrijedne skoro 2,7 miliona maraka.
Polovna roba je tokom 2017. uvezena iz više od 40, uglavnom evropskih zemalja, među kojima su i Slovačka, Poljska, Slovenija, Bugrska i Rumunija, ali polovnjaci su stizali i iz daleka, pa čak i sa Novog Zelanda.
Uvoz polovne garderobe u BiH posljednjih godina je u porastu, pa je tako 2010. uvezeno oko 2.400 tona korištene odjeće, ukupne vrijednosti 4,1 miliona KM, dok je prošle godine uvezeno oko 3.500 tona korištene garderobe, vrijedne 6,7 miliona KM.
Ipak, rekordna je bila 2014. godina sa uvozom više od 4.300 tona "second hand" garderobe, vrijedne čak 7,6 miliona KM.
Šoping ture za najbogatije
Prosječna porodica u BiH na odjeću i obuću potroši mjesečno oko 70 KM, odnosno godišnje oko 840 KM, što iznosi ukupno 980 miliona KM u cijeloj BiH. Najveći dio tog novca se troši na obuću, koja je i skuplja i rjeđe se razmjenjuje ili kupuje polovna.
Dok većina stanovništva pazari polovnu ili najjeftiniju novu garderobu, oni koji najviše troše, oblače se najčešće u inozemstvu. Kako potvrđuju u turističkim agencijama, za šoping-ture za Grac ili Beč uvijek se traži karta više.
Izvor:Blic.rs