Zahvaljujući povoljnim dnevnim temperaturama, pojačani su radovi u hercegovačkim vinogradima.
Prioritet je rezidba čokota, od koje prvenstveno zavisi budući rod i kvalitet grožđa.
Naoko prost posao u vinogradu, orezivanje vinove loze osnov je za budući rod. Vinogradari strogo poštuju pravila struke, a način orezivanja zavisi od sorte koja se orezuje, kvaliteta zemljišta i starosti čokota.
Vinogradar Ranko Petijević, dok orezuje petogodišnji zasad žilavke, kaže da će uz pomoć porodice i prijatelja oko jedanaest hektara pod lozom uspjeti da oreže do polovine marta. Slijedi obavezna zaštita hemijskim preparatima jer je, kako kaže, ova zima bila prilično topla, nije bilo mraza, pa se preporučuje zimska zaštita.
Vinogradari kažu da prilikom rezidbe treba potpuno odstraniti čokote koji su stradali usljed prisustva eske i eutipoze, gljivičnih neizlječivih bolesti loze zbog koje se čokoti suše.
Vinogradarstvo nije jeftina oblast poljoprivrede. Direktna i indirektna ulaganja na nivou godine, u velikim vinogradima, iznose sedam do deset hiljada maraka po hektaru. U privatnim, za uzgoj hektara vinove loze vlasnici izdvajaju između tri i četiri hiljade maraka za godinu.
Procjenjuje se da je na području Trebinja vinovom lozom, u privatnom i vlasništvu društava, zasađeno oko 400 hektara zemljišta.
Napišite svoj komentar!