masline.jpg
 
Na posljednjim ocjenjivanjima u Njujorku proizvođači maslinovog ulja iz Hercegovine uvršteni su među 100 najboljih na svijetu, a gotovo svi uzorci su dobili zlatne i srebrne medalje. Među njima su i dva najveća proizvođača ekstra djevičanskog maslinovog ulja iz Trebinja – Podrumi Vukoje i manastir Tvrdoš. Njihova vina pamte mnoga nepca, a sada bi se to moglo reći i za maslinova ulja.
 
Trebinje sa epitetom grada sunca, kao i sama Hercegovina, ima idealne klimatske uslove za uzgoj maslina. Blaga mediteranska klima i veliki broj sunčanih dana tokom godine pogodavale su da ovaj kraj izrodi masline, a samim tim i ulja priznatog kvaliteta. Masline i vino imaju simboličnu spregu i nije neobično što se najveći proizvođača vina na području Trebinja odlučuju i za uzgoj maslina uljarica.
 
Priznanja su tu, a ostaje da vidimo hoće li Trebinje jednog dana postati centar maslinarstva, i može li ova mediteranska kultura, kako nas jedan od sagovornika navodi da se zapitamo, nadmašiti površine pod vinovom lozom na trebinjskim poljima.
 
Zlatne kapi manastira Tvrdoš
 
Poznatim maslinarskim regionima ove godine pridružio se i manastir Tvrdoš sa osvojenom zlatnom medaljom za ekstra djevičansko maslinovo ulje na međunarodnom takmičenju New York International Olive Oil Competition – NYIOOC 2025.
 
- Konkurencija je bila jaka, a manastir Tvrdoš je poslao uzorke u Njujork zajedno sa novih petnaest uzoraka iz Hercegovine. Ovo nam je podstrijek da idemo dalje u sadnji novih nasada maslina i stalnom očuvanju kvaliteta naših ekstra djevičanskih maslinovih ulja – kaže Porfirije Grgić, jeromonah manastira Tvrdoš i potpredsjednik Hercegovačkog udruženja uljara i maslinara (HUUM).
 
Prva stabla masline u manastiru Tvrdoš je posadio Vladika Atanasije prije oko 25 godina i donesene su iz Grčke. Danas oko manastira rastu razne sorte maslina, grčke, italijanske i druge, a imaju oko 1.700 stabala.
 
- Maslina je od pamtivijeka simbol mira, dugovječnosti i blagostanja, koji svojim darovima u vidu ekstra djevičanskog maslinovog ulja hrani ljude vijekovima. Sorte koje se danas uzgajaju u manastiru su Leccino, Pendolino, Cepressino, Levantika, Frontoio – priča Grgić za eKapiju.
 
Kapacitet ploda masline u Tvrdošu ovih godina je bio oko 3.000 kilograma. Polovina od toga predviđena je za preradu, a ostalo za jelo kao masline odgorčene.
 
- Trenutno sva proizvodnja ide isključivo za potrebe manastira i bratstva – kaže Grgić.
 
Uspjeh udruženja i brenda
 
Manastirsko maslinovo ulje uključeno je u zajednički brend Zlatne kapi Hercegovine. Grgić smatra da je postignuti uspjeh zajednički na kome kao udruženje rade u saradnji sa Federalnim agromediteranskim zavodom već 15 godina.
 
Manastirsko maslinovo ulje (Foto: Porfirije Grgić)Manastirsko maslinovo ulje
Prema njegovim riječima, HUUM je od osnivanja 2021. godine uspio ostvariti dva vrlo vrijedna rezultata. Prvi je Zaštita oznake proizvoda (ZOP) kao najviši oblik zaštite kvaliteta pri Agenciji za sigurnost hrane i drugi to što je HUUM registrovao i zaštitio garantni žig ili brend - Zlatne kapi Hercegovine.
 
- Dakle, ovo jeste uspjeh manastira Tvrdoš, ali i uspjeh HUUM-a i ukupnog sektora maslinarstva i uljarstva u Hercegovini – poručuje Grgić.
 
Italijanska sorta - provjeren kvalitet
 
Podrumi Vukoje zasadili su prva stabla masline na području Trebinja prije trinaest godina. Na plantaži u Zasad Polju posađeno je 1.000 stabala italijanskih sorti, od kojih nastaju svjetski nagrađivana ulja.
 
Iz Destilerije Podruma Vukoje nam kažu da Trebinje, sa nadmorskom visinom od oko 270 metara i jako dobrim odnosom sunčanih dana, blizinom Jadranskog mora, količinom padavina i svježim noćima zahvaljujući rijeci Trebišnjici, daje jako dobre preduslove za sadnju masline.
 
- Nakon detaljnih analiza zemljišta i klimatskih faktora cijelog trebinjskog podneblja, koje je radio profesor univerziteta iz Verone Luigi Gozzo, odabran je sortiment koji je 2012. godine i posađen. U pitanju su uljarice karakteristične za sjever Italije: Leccino, Pendolino, Frantoio, Buga, Bianchera.
 
Ističu da italijanske regije kao što su Veneto, Alto Adige, Lombardia i Emilia Romagna imaju slične klimatske uslove kao Hercegovina. Iz tog razloga, fokus za odabir sorti bio je baš u tim regijama.
 
- Danas, nakon 13 godina, pokazalo se da je to bio ispravan put, sudeći po razvoju samih stabala, kvalitetu maslina i samog ulja. Nažalost, o poređenju sa drugim sortama ne možemo govoriti jer smo pioniri u ovom poslu u samom Trebinju i moraćemo sačekati dok novi zasadi, koji imaju drugačiji sortiment, dođu na rod i u preradu – kažu u Destileriji Vukoje.
 
Podrumi Vukoje uzgajaju masline po principu organske proizvodnje, gdje nema upotrebe pesticida ni herbicida.
 
- Stado hercegovačke pramenke održava maslinik bez trave, a ujedno vrši i prirodnu gnojidbu. Maslina je biljka koja rastom povećava i svoj urod, tako da iz godine u godinu imamo povećanje količine ubranih maslina i proizvedenog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
 
(Foto: Shutterstock/Mirko Okuka)
Nakon pete godine od sadnje počelo se sa preradom maslina. Te količine su, kako kažu, korištene za potrebe ugostiteljskih objekata Podruma Vukoje 1982.
 
- Podrumi Vukoje izlaze na tržište Bosne i Hercegovine i Srbije sa ekstra djevičanskim maslinovim uljem za HoReCa sektor 2024. godine. Naše ekstra djevičansko maslinovo ulje se može naći u svim prodajnim objektima Podruma Vukoje i u svim specijalizovanim wine shopovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji – navode za eKapiju.
 
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pošto je maslina suptropska biljka, Hercegovina kao regija ima izuzetne uslove za uzgoj. Biljka nije zahtjevna po pitanju strukture zemljišta, iz tog razloga se stanovništvo sve više okreće sadnji na neobradivim i zapuštenim dijelovima.

Maslina jedino ne podnosi temperature koje se spuštaju ispod -10°C. Iako kratkotrajne niske temperature ne prave značajnu štetu, visok nivo podzemnih voda može blokirati razvoj korijenovog sistema.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
 
Podrumi Vukoje imaju u planu širenje plantaža pod zasadom maslina.
 
- U fazi smo traženja adekvatnih pozicija za sadnju, gdje će fokus biti na provjerenim sortama, ali i na ogledima sa novim sortama maslina. Posljednjih godina u Trebinju je evidentan porast površina koje su zasađene pod maslinama, kao i zemljišta koja se dovode u namjenu za sadnju.
 
Pet medalja iz Njujorka
 
Na pomenutom ocjenjivanju u Njujorku – World’s Best Olive 2025, ekstra djevičanska ulja Buga i Bianchera iz Podruma Vukoje dobila su zlatne medalje, a Frantoio, Leccino i Pendolino osvojili su srebrne te su sva ušla u kategoriju Best Olive Oils of 2025. Ovakav uspjeh stavio je Podrume Vukoje 1982 na 69. mjesto godišnje liste najboljih maslinovih ulja na svijetu magazina Olive Oil Times.
 
- Na svjetskim ocjenjivanjima ulja iz Hercegovine dobijaju najviše ocjene, što je dokaz da u Hercegovini imamo odlične klimatske uslove za uzgoj, kao i tehnološke uslove za preradu i proizvodnju – kažu iz Destilerije Vukoje.
 
U skladu sa potražnjom, proizvođači su okrenuti proizvodnji ekstra djevičanskog maslinovog ulja – najviše kategorije ulja koje se dobija hladnim cijeđenjem svježe ubranih, zdravih plodova masline, gdje ukupna kiselina ne smije preći 0,8%.
 
Nepostojanje uljare
 
Svi uzgajivači maslina sa područja Trebinja prinuđeni su da svoje plodove nose u zapadnu Hercegovinu, jer u tom gradu ne postoji uljara u kojoj bi vršili preradu.
 
Prema riječima jeromonaha Pofirija, sadnja novih maslina na manastirskom imanju, ali i na cjelokupnoj teritoriji grada Trebinja, iziskuje da se instalira moderna uljara.
 
- Nakon ovoga uspjeha logično je da manastir Tvrdoš ide dalje u razvoju maslinarstva i uljarstva. Jedan od ciljeva na kome radimo i preko udruženja HUUM jeste da se instalira moderna uljara kapaciteta 1.000 kg/sat. Navedeni kapacitet je iz razloga što na manjim uljarama možemo dobiti vrhunski kvalitet, a to i jeste naš cilj – kvalitet.
 
Otac Porfirije naglašava da im je uljara prijeko potrebna, stoga očekuju i podršku državnih institucija.
 
Ceste maslinovih ulja Hercegovine
 
Jedan od ciljeva manastira Tvrdoš je uključivanje u projekat Ceste maslinovih ulja Hercegovine. Grgić kaže da je projekat u fazi razvoja na kome radi profesor Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, a ujedno traži finansijere.
 
Maslinjak manastira Tvrdoš (Foto: Porfirije Grgić)Maslinjak manastira Tvrdoš
- Zamisao je da početna tačka Cesti maslinovih ulja sa južne ili jugoistočne strane bude upravo u manastiru Tvrdoš, a krajnja na sjeveru u samostanu Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Bijelom polju, na izlazu iz Mostara, na putu za Sarajevo.
 
Prema riječima Grgića, opšti cilj projekta je osnivanje promotivno-prodajnog lanca pod nazivom Ceste maslinovih ulja Hercegovine.
 
- Međutim, ne treba pogrešno zaključiti da će u prodajnom lancu biti samo maslinovo ulje. Namjera je da maslinovo ekstra djevičansko ulje bude nosilac, a u prodaju se svakako uključuju lokalni proizvodi. Koncept planira 8 do 10 ili maksimalno 12 proizvođača na Cestama maslinovih ulja. Ovdje, takođe, treba naglasiti ulogu mladih poljoprivrednika i preduzetništva žena u ruralnim područjima, što može doprinijeti smanjivanju njihove depopulacije – priča nam Grgić.
 
Dodaje i da je projekat predviđa prepoznatljive enterijere na prodajnim mjestima i u salama za degustaciju, što treba biti ujednačeno kao dio brenda.

Prvi rasadnik maslina
 
Na području Trebinja zasađen je i prvi rasadnik maslina u vlasništvu Mladena Fuštara. Prema njegovim riječima, to je ujedno i jedini rasadnik na nivou Bosne i Hercegovine u kome se proizvodi isključivo sadni materijal maslina.
 
Kompletan rasadnik je postavljen i vođen pod nadzorom kadra Agrarnog instituta iz Italije.
 
- Sve je krenulo 2022. godine kada sam stupio u kontakt sa Tehničkim agrarnim institutom iz Firence, gdje sam dobio prve instrukcije vezane za oživljavanje i razvoj sadnica maslina. Pošto u Bosni i Hercegovini ne postoji rasadnik koji se bavi isključivo proizvodnjom sadnog materijala maslina, odlučili smo da u Trebinju pokrenemo proizvodnju domaćeg sadnog materijala. Nakon detaljnih analiza zemljišta sa više lokacija iz Hercegovine, izbor je pao na desetak sorti uljarica i par stonih sorti. Danas je u plasteniku preko 30.000 sadnica koje se spremaju za dalju sadnju – priča Fuštar za eKapiju.
 
Fuštar potvrđuje da uzgoj maslina u Hercegovini seže daleko u prošlost, ali je intenziviran tek posljednjih desetak godina.
 
- Dostupnost informacija, nedostatak domaćeg ulja i idealni klimatski uslovi nešto su što je pokrenulo sadnju novih nasada. Nažalost, do sada nije bio fokus na proizvodnji domaćeg sadnog materijala, nego su se te potrebe zadovoljavale isključivo sadnicama koje dolaze iz zemalja kao što su Hrvatska, Italija i Španija – kaže naš sagovornik.
 
Plan je da sadnice maslina iz trebinjskog rasadnika na jesen idu u prodaju i to za tržište Bosne i Hercegovine.
 
- Nakon što se završi registracija samog rasadnika, jer zakon do sada nije prepoznavao maslinu kao rasadničarsku kulturu, nadamo se da će na jesen sadnice krenuti u prodaju – navodi Fuštar.
 
Ogledni maslinik
 
Kaže da će se u budućnosti raditi na proširenju sortimenta, prilagođavanju sortama koje podnose intenzivnije oblike uzgoja i mašinsku obradu. Fuštar smatra da Hercegovina ima velike neobradive površine, a uz minimalna ulaganja mogu se privesti namjeni za sadnju maslina.
 
Ilustracija (Foto: Vasileios Karafillidis/shutterstock.com)Ilustracija
- U planu je i sadnja oglednog maslinika, gdje će se u saradnji sa stručnim kadrom Agrarnog instituta iz Firence voditi edukacije za nove uzgajivače – od same sadnje, rezidbe do održavanja maslinika. Plan je da se podigne svijest o benefitima maslinovog ulja kako bi što više proizvođača krenulo u sadnju. Nažalost, trenutne količine proizvedenog maslinovog ulja samo su mali udio u prodaji – navodi Fuštar.Sve ovo je značajan uspjeh za maslinarstvo u Hercegovini, koje se u posljednje vrijeme pozicionira kao regija prepoznatljiva po vrhunskom maslinovom ulju.
 
Fuštar podsjeća da su na posljednjem ocjenjivanju u Njujorku proizvođači maslinovog ulja iz Bosne i Hercegovine uvršteni su među 100 najboljih na svijetu.
 
- To je dokaz da Hercegovina ima idealne klimatske uslove za uzgoj maslina i da će u budućnosti biti kultura koja će možda nadmašiti i površine pod kojima se nalazi vinova loza – zaključuje Fuštar.
 
Trebinje kao centar maslinarstva
 
Da maslinarstvo koje je kroz istoriju bilo zapostavljeno na ovom području sada doživljava preporod potvrđuje i Agrarni fond grada Trebinja.
 
- Trenutno na području Trebinja postoji oko 15 proizvođača maslina, od toga nekoliko njih sa preko 1.000 zasada ove mediteranske biljke, od kojih su svakako najpoznatiji zasadi Vinarije Vukoje i manastir Tvrdoš. Trebinje je, zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi, odličnoj strukturi zemljišta te velikom broju sunčanih dana, idealno za uzgoj maslina, naročito maslina uljarica, te stoga ima potencijal da jednog dana postane centar maslinarstva u BiH, sa uljem koje nosi ukus i miris mediteranske Hercegovine – navode iz Agrarnog fonda.
 
Iz Agrarnog fonda kažu da nastoje pružiti podršku svim poljoprivrednim proizvođačima koji se obrate za pomoć.
 
- Konkretno kod razvoja maslinarstva pomažemo prilikom nabavke sadnica, kod privođenja zemljišta kulturi i plasiramo ulje na tržite kroz naše objekte Hercegovačke kuće. Trenutno se na našim policama može kupiti maslinovo ulje iz maslinjaka porodice Vukoje, koje je višestruko nagrađivano.