Objavom javnog oglasa za sporazumno pribavljanje nekretnina koji je objavilo Javno preduzeće Autoceste FBiH, praktično je započet proces otkupa zemljišta za izgradnju Jadransko-jonskog autoputa u Bosni i Hercegovini, projekta o kojem se govori decenijama, ali koji tek sada pokazuje prve ozbiljne znakove pomaka s mrtve tačke.
Oglas se odnosi na dionicu Počitelj – Stolac, dugu oko 23,5 kilometara, koja je trenutno najspremnija za gradnju, jer se na njoj najdalje odmaklo u pripremi projektne i tehničke dokumentacije. Upravo zbog toga ovaj dio bi trebao biti prvi koji će se graditi, dok su ostale dionice Jadransko-jonskog autoputa u ranim fazama pripreme. Riječ je o dijelu trase gdje se budući autoput odvaja od Koridora 5C, čime se otvara put prema istočnoj Hercegovini.
DA LI JE RAZLOG UBRZANJA REALIZACIJE UKLJUČIVANJE AMERIKANACA
Posebnu pažnju izazvala je informacija da je za ovaj projekat zainteresovana američka građevinska kompanija Bechtel, jedan od najvećih infrastrukturnih izvođača na svijetu. Iako je važno naglasiti da pripreme za Jadransko-jonski autoput traju već godinama i nisu direktno vezane isključivo za najnoviji interes američke kompanije, očigledno je da se uključivanjem Bechtela procesi ubrzavaju, barem u dijelu koji se odnosi na prvu dionicu. Takođe, interesantno je da se ova priča oživljava u momentu velike američke „ekspanzije“ u BiH, gdje vlasti oba entiteta čine brojne korake kako bi zadobili simpatije administracije Donalda Trampa.
Ukupna dužina Jadransko-jonskog autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu iznosi 103 kilometra, što u kontekstu velikih infrastrukturnih projekata u regionu ne predstavlja naročito zahtjevnu kilometražu. Trasa započinje na čvoru Počitelj, na koridoru 5C, a završava u selu Aranđelovo, kod Trebinja. Upravo zato se s pravom postavlja pitanje zašto se na ovom projektu godinama tapkalo u mjestu, dok se istovremeno u ostatku BiH i Republike Srpske grade znatno duže i kompleksnije dionice autoputeva.
TRASA KROZ ISTOČNU HERCEGOVINU
Jedan od razloga leži u činjenici da je kroz istočnu Hercegovinu razmatrano više opcija trase, bez konačne političke i strateške odluke. Kao najčešće spominjane varijante navodile su se trase kroz Popovo polje, ali i sjeverno od planine Bjelasice, preko područja opština Ljubinje i Trebinje. Upravo tim pravcem je nekada vodio i stari put Ljubinje – Trebinje, prije izgradnje današnje saobraćajnice kroz Popovo polje. Taj stari put koji je spajao dva hercegovačka grada bio je dug oko 43 kilometra, dok je današnja trasa oko 60 kilometara, odnosno 17 kilometara više, piše portal Padrino.ba.
Pored toga, postoje i opcije da trasa autoputa ide preko Berkovića i područja Ljubomira, zatim prema selu Jasen, pa dalje do sela Aranđelovo, gdje je susjedna Crna Gora, u mjestu Nudo, već definisala spojnu tačku budućeg autoputa. Riječ je o međunarodnoj saobraćajnici koja bi trebala spojiti Trst i grčku Igumenicu, evropskoj ideji staroj gotovo 50 godina, ali koja tek sada dobija realne obrise.
Značaj Jadransko-jonske autoceste za istočnu Hercegovinu bio bi ogroman. Ovaj autoput bi Ljubinje, Trebinje, Bileću, Berkoviće, ali i Gacko i Nevesinje, praktično povezao sa glavnim evropskim saobraćajnim tokovima. Time bi se istočna Hercegovina konačno povezala sa „svijetom“, a Bosna i Hercegovina pokazala kao konstruktivan i ozbiljan partner u realizaciji međunarodnih infrastrukturnih projekata.
Posebno bi profitiralo Trebinje, koje godinama unazad bilježi rast turizma, a dodatni zamah teško je očekivati bez kvalitetnog saobraćajnog povezivanja, s obzirom da je trenutno saobraćajna infrastruktura u očajnom stanju. Autoput bi dramatično promijenio dostupnost istočno-hercegovačke regije, produžio turističku sezonu i otvorio prostor za ozbiljne investicije.
U tom kontekstu, uključivanje američkog Bechtela u priču ne znači samo potencijalnu gradnju još jednog puta, već i signal da se projekat, nakon decenija čekanja, konačno pomjera iz političkih ladica u realnost. A s obzirom na to da BiH treba izgraditi svega 103 kilometra ovog autoputa, pitanje više nije da li može – nego zašto to već nije urađeno.
Ukupna dužina Jadransko-jonskog autoputa, koji povezuje šest zemalja od Italije do Grčke kroz jadransku i jonsku regiju, iznosi oko 1.100 kilometara. Ovaj značajni infrastrukturni koridor prolazi kroz Italiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Grčku i spaja Trst – Rijeku – Split – Ploče – Trebinje – Podgoricu – Albaniju – Grčku.
PROJEKTOVANA UDALJENOST TREBINJA OD POJEDINIH DESTINACIJA PO IZGRADNJI JADRANSKO-JONSKOG AUTOPUTA I KORIDORA 5C:
– Sarajevo – oko 200 km ( manje od dva sata vožnje )
– Doboj – oko 350 km ( oko 3 sata vožnje )
– Banja Luka, via Sarajevo, Doboj, autoput „9. januar“ – oko 420 km ( oko 3 i po sata vožnje )
– Beograd, via Sarajevo, Doboj, Svilaj, Batrovci – oko 600 km ( oko 5 sati vožnje )
– Trst, via Jadransko-jonski autoput – oko 650 km ( nešto više od 5 sati vožnje )
– Budimpešta, via koridor 5C – oko 750 km ( nešto više od 6 sati vožnje)
Napišite svoj komentar!